"Ta odluka bila je jedino što sam u postojećim okolnostima mogao napraviti. Ja, naime, dosljedno zastupam vrlo jasne i vrlo čvrste stavove prema fašizmu i svim pojavama neofašizma", rekao je predsjednik Mesić obrazlažući odluku do koje je došlo nakon nedjeljnog četničkog okupljanja na Ravnoj Gori, u čijoj je organizaciji po prvi put sudjelovala država, a kojim je završeno obilježavanje 60. godišnjicu pobjede nad fašizmom u Srbiji.
Podsjetivši da je i sam izrekao "vrlo konkretne riječi isprike svim žrtvama onih koji su bilo kada u povijesti, a posebno u vrijeme 2. svjetskog rata, zloupotrijebili ideju hrvatske države kao pokriće za diskriminiranje, maltretiranje i ubijanje", i to na mjestu nekadašnjeg ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac i u izraelskom parlamentu, Mesić je istaknuo kako se onda ne može praviti kao da ne vidi "slavljenje notorno kolaboracionističkog pokreta koji se suprotstavljao isključivo onima koji su se borili protiv okupatora, a to se događa u našem neposrednom susjedstvu".
"Moja je odluka signal upozorenja. Volio bih da bude tako shvaćena i prihvaćena", rekao je hrvatski predsjednik odgovarajući na pitanje što bi se trebalo dogoditi da odustane od takve odluke. On je dodao da "ako se to dogodi, neće biti teško naći načina da se vratimo u normalne tokove naših odnosa".
Komentirajući konstataciju Ministarstva vanjskih poslova Srbije i Crne Gore, nakon njegove izjave o prekidu priprema za posjet SCG, da "povijesne činjenice ne smiju biti prepreka dobrim odnosima dvije zemlje", hrvatski predsjednik je rekao da ona "u potpunosti odgovara" i njegovu političkom opredjeljenju, upozorivši međutim kako ovdje nije riječ o povijesnim činjenicama nego o falsifikatima.
"Moram, međutim, upozoriti na to da se kao smetnja u našim odnosima nisu pojavile povijesne činjenice, nego falsifikati", rekao je Mesić istaknuvši kako je riječ o zajedničkoj prošlosti te da se "u Srbiji mora shvatiti da je Hrvatska s pravom osjetljiva na oživljavanje četničke ideologije, baš kao što su u Srbiji s pravom osjetljivi ako se u Hrvatskoj ističu ustaški simboli".
Hrvatski predsjednik rekao je kako ga "ohrabruju" reakcije nevladinog sektora i antifašista u Srbiji koji su "progovorili u ime slobodarske, demokratske Srbije koja zaslužuje svako poštovanje". Mesić je precizirao da tu misli na izjavu Igmanske inicijative, ali i na reakcije nekih istaknutih pojedinaca.
Odgovarajući na pitanje o tome zašto nije reagirao i na govore i ustašku ikonografiju na Bleiburgu, predsjednik Mesić je rekao da između okupljanja na Ravnoj gori i na Blajburgu "postoji bitna razlika".
"Na Ravnoj gori srbijanska je vlast izravno sudjelovala u rehabilitaciji pokreta koji se naprosto niti može, niti smije rehabilitirati", rekao je Mesić. "U Bleiburgu se, nažalost, iz godine u godinu pojavljuju ustaški simboli i ikonografija. Zbog te negativne politizacije Bleiburga ja nikada tamo nisam ni otišao. Ali, u Hrvatskoj nitko u ime vlasti nikada nije ni pokušao proglasiti ustaše antifašistima", istaknuo je hrvatski predsjednik. Prema njegovim riječima, pojavljivanje državnih dužnosnika na Bleiburgu trebalo bi biti iskorišteno u funkciji promocije povijesne istine, što nije uvijek slučaj.
Mesić nije htio komentirati ili predviđati moguće poteze hrvatske Vlade i premijera Ive Sanadera u nastavku suradnje s Beogradom, ponovivši da je njegov potez "signal upozorenja". Izrazio je nadu da će se odnosi između dviju država na svim razinama moći nastaviti u normalnim okvirima, čime će, prema njegovim riječima, i jedni i drugi doprinijeti učvršćivanju stabilnosti i mira u jugoistočnoj Europi i dodatno se legitimirati kao ozbiljni kandidati za ulazak u ujedinjenu Europu.
Beogradski list Danas od srijede piše, pozivajući se na pouzdane izvore, kako je predsjednik Mesić razgovarao je u utorak s predsjednikom Srbije i Crne Gore Svetozarom Marovićem te da je u razgovoru dogovoreno da se učini sve da se stišaju strasti nakon skupa na Ravnoj gori i nastavi i poboljša suradnja između dviju država. U svakom slučaju, dodaje list, sastanak na vrhu čelnika SCG, BiH i Hrvatske, koji je, na poticaj Igmanske inicijative, bio planiran za 6. lipnja u Beogradu, na kraće je vrijeme odgođen.