Tijekom dva dana summita održat će se tri plenarne sjednice - "Europsko jedinstvo, europske vrijednosti" i "Izazovi pred europskim društvima" u ponedjeljak, te "Europska arhitektura" u utorak. Na njima bi se trebali precizirati ciljevi i prioriteti VE u godinama koje dolaze, a osobit će se naglasak staviti na odnose Vijeća s Europskom unijom i Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS).
Djelatnost VE prečesto se u očima javnosti poklapa s djelovanjem tih dviju organizacija jer se sve tri bave ljudskim pravima, razvojem demokracije i pravnom državom, ali su EU i OESS mnogo eksponiraniji pa je VE izgubilo na vjerodostojnosti.
Zbog toga je Vijeće dospjelo u ozbiljan problem, smatraju analitičari, jer ga "ne shvaćaju ozbiljno" ni javnost ni vlade zemalja članica.
"Moramo pronaći načine za partnerski odnos, sinergiju, utvrditi područja komplementarnosti", rekao je glavni tajnik VE Terry Davis uoči summita.
"Ovaj će summit biti uspješan ako predsjednici država i vlada razjasne" ulogu Vijeća Europe, "njegova područja djelovanja i odnose s OESS-om i EU", naglasio je glavni tajnik, dodavši kako će to biti prilika da se odredi buduća uloga VE u skladu sa željama njegovih članica.
Iz Varšave su upućeni pozivi za sudjelovanje na summitu predsjednicima i premijerima svih zemalja članica, a to su sve europske zemlje osim Bjelorusije, koja svoj kandidatski status već punih 12 godina ne uspijeva pretvoriti u članstvo zbog nedemokratskog režima predsjednika Aleksandra Lukašenka.
Iako konačni popis sudionika još nije poznat, sudjelovanje su, prema najavama organizatora, među ostalima potvrdili ukrajinski i gruzijski predsjednici Viktor Juščenko i Mihali Sakašvili, njemački kancelar Gerhard Schroeder, zamjenik britanskog premijera John Prescott i ministri vanjskih poslova Rusije i Francuske Sergej Lavrov i Michel Barnier. Svoje će predstavnike poslati Sveta Stolica, Japan, Kanada, Meksiko i SAD, koji imaju status promatrača.
Hrvatsku, koja je u članstvo najstarije paneuropske organizacije ušla 6. studenoga 1996., na skupu će predstavljati predsjednik vlade Ivo Sanader.
Osim o budućnosti same organizacije, sudionici summita razgovarat će o nužnosti reforme Europskog suda za ljudska prava, kako bi se on ubuduće mogao nositi sa sve većim brojem pritužbi koje mu stižu od europskih građana.
Među ostalim se temama ističu borba protiv terorizma i trgovine ljudima, korupcije, organiziranog kriminala i nasilja prema djeci, a razgovarat će se i o slobodi kretanja europskih građana na teritoriju Europe i migracijskim kretanjima.
Sve bi te teme trebale biti obuhvaćene zajedničkom završnom deklaracijom, uz koju bi trebao biti donesen i akcijski plan. Politički vođe 46 zemalja članica dva će dana imati i priliku potpisati tri važne deklaracije, usvojene početkom svibnja na sastanku Ministarskog odbora, izvršnog tijela VE - o suzbijanju terorizma, o borbi protiv pranja novca i borbi protiv trgovine ljudima.
Skup u Varšavi treći je summit u povijesti Vijeća Europe. Prvi, održan 1993. u Beču, za cilj je imao otvaranje vrata novonastalim nezavisnim državama s europskog istoka, a drugi, 1997. u Strasbourgu, učvršćivanje demokracije u novim članicama.
Varšavski će summit prvi okupiti sve europske zemlje (osim Bjelorusije), što znači da je, prema riječima predsjedatelja Ministarskog odbora VE i poljskog ministra vanjskih poslova Adama Rotfelda, "Europa konačno ujedinjena pod jednim krovom, dijeleći zajedničke vrijednosti i ciljeve". Zbog toga ga se u političkim krugovima neslužbeno naziva "Summitom europskog jedinstva".
Summitom službeno prestaje polugodišnje poljsko predsjedanje Ministarskim odborom Vijeća Europe, koje će do kraja godine obnašati Portugal.