Slovensko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je danas na svojim web-stranicama cijeli tekst Rupelova intervjua, među kojim i njegov odgovor na pitanje da li uistinu vjeruje u "širenje Europske unije prema istoku".
"Do širenja na Bugarsku i Rumunjsku (zapravo je) već došlo. Te su dvije države potpisale dokumente koji ih kvalificiraju za pristup Europskoj uniji. A, ono što me brine, što mi smeta i što me žalosti jest da je Hrvatska tako spora", rekao je Rupel u odgovoru, dodajući da za tu sporost vidi više razloga.
"Moja je velika želja bila da Hrvatska što prije skine (s dnevnog reda) svoje probleme koje je imala s Gotovinom i u svojoj suradnji sa Haškim sudom i da počne 'trčati' zajedno sa Bugarskom i Rumunjskom. Ta se moja želja nije ostvarila", rekao je Rupel. Slovenski šef diplomacije rekao je da je savjet o ubrzanju pristupa savjetovao prije godinu dana i bivšem hrvatskom ministru Miomiru Žužulu, ali da je Hrvatska u to vrijeme bila zaokupljena unutarnjom politikom.
"Hrvatska sada ima problem da joj ne vjeruju kako se je uistinu spremna odreći Gotovine kojega se u Hrvatskoj povezuje s važnim dijelom hrvatske oslobodilačke povijesti. Zapravo neke vrlo ugledne članice EU-a zamjeraju Hrvatima da u traženju Gotovine nisu bili dovoljno uvjerljivi. Očito su mislili da će odgovarajući učinak postići već samim lobiranjem. A zapravo, nekome su stali na žulj i to im se sada osvećuje. Postoji još jedan element koji na stanovit način opravdava Hrvatsku. U nekim europskim državama jača pretpostavka da bi bilo potrebno u Europsku uniju, ili barem u njenu blizinu, istodobno s Hrvatskom uključiti i Srbiju, Crnu Goru, a možda i još poneku državu. Čini mi se da Srbija postaje popularnija", zaključio je Rupel odgovarajući na pitanje o širenju Europske unije na područje zapadnog Balkana.
Rupel se na politiku Ljubljane prema Hrvatskoj osvrnuo i u analizi slovenske "duhovne" i političke situacije, vezano uz razne polemike oko slovenske povijesti i kritike oporbenih stranaka da je "bezuvjetna podrška" Hrvatskoj pogrešna.
Rupel tvrdi da Slovenija svojim pogledima prema jugoistočnoj Europi za Europu ima posebno značenje. "Ne radi se više o tome da brinemo samo za sebe, nego moramo brinuti i za druge, odnosno interpretirati ono što se događa oko nas. Svi su pogledu usmjereni prema Sloveniji u raspravama o Kosovu, Balkanu, Srbiji, Crnoj Gori, pa i Hrvatskoj. Bilo je pravilno što smo se tako jako angažirali za Hrvatsku. To je bilo dobro za naše odnose, pa i za samu Sloveniju. I sami znadete da položaj u kojemu je Slovenija 'branik europejstva pred Balkanom' nije dobar. Mi smo više zainteresirani da se širi Europska unija. No, danas je EU opterećena s dva problema. Prvi je problem (europski) ustav, a drugi je - širenje. Ta dva problema su naravno povezana i križaju se u mnogim točkama. No, sada smo tu gdje jesmo i mislim da možemo biti zadovoljni. Prevladali smo neke teškoće i nalazimo se na dobroj startnoj poziciji. Ono što mene brine jest da je razumijevanje našeg (stvarnog) položaja kod kuće još malo u opasnosti", ocijenio je Rupel političke polemike u Sloveniji oko vanjskopolitičkog situiranja države.