Na svečanosti je bilo više od 20.000 ljudi iz gotovo 40 država. U hrvatskom izaslanstvu - koje je vodio potpredsjednik Hrvatskog sabora Mato Arlović - bili su i predstavnici hrvatskog veleposlanstva u Austriji, udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, republičke koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, te Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH.
"Okupili smo se odati počast žrtvama nacizma i pokazati da stradanja ne smiju biti zaboravljena. Antifašizam je univerzalan i neizostavan element svake demokracije, te je ugrađen i u temelje hrvatske države" rekao je potpredsjednik Hrvatskog sabora Mato Arlović nakon polaganja vijenaca na Spomen ploču koju je RH postavila godine 2001. na tzv. Zidu plača u Mauthausenu.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora posjetio je da su u Hrvatskoj još svježa sjećanja na rat, te je zato "razumljivo da su u Republici Hrvatskoj i svi čimbenici njezina političkog života odlučni u osudi svih oblika ekstremizma, rasizma, netrpeljivosti, radikalizma, nacionalizma, bez obzira na njegove izvore i nositelje".
Mauthausen, nekad mjesto strahota koje se ne smiju zaboraviti i koje moraju biti opomena da se više nikada ne ponove, danas je mjesto sjećanja naglašeno je na međunarodnoj prigodnoj svečanosti.
Bečki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborn naglasio je da "krivnja ili nedužnost cijelog naroda ne postoji, nego onih koji su zločin počinili. U Mauthausenu je sedam godina vladalo zlo, Austrijanci su bili počinitelji i žrtve zločina i s time se moramo suočiti, živjeti i nikad ne zaboraviti. To mora zauvijek ostati i našem sjećanju da se ne bi zaboravilo i više nikada ponovilo" rekao je kardinal Schoenborn.
Austrijski predsjednik Heinz Fischer naglasio je da je svake godine sve manje preživjelih logoraša svjedoka zločina počinjenog u Mauthausenu. "Ostaje obećanje u zauzimanju da se sve učini da se više nikada slično ne ponovi, a također i borba za demokraciju i poštivanje ljudskih prava i vrednota u svim zemljama čiji su predstavnici danas ovdje nazočni, te svim zemljama svijeta. To smo dužni učiniti u spomen na žrtve nacionalsocijalizma", kazao je austrijski predsjednik Fischer.
Koncentracijski logor Mauthausen osnovan je godine 1938., a sedam godina u njemu je bilo zatočeno oko 200 tisuća zatvorenika, od kojih je polovica ubijena ili umrla.
Zatočenici su radili u kamenolomu i inudustriji oružja, a zadnja umorstva dogodila su se neposredno prije oslobođenja 5. svibnja 1945., kada su logor oslobodile američke snage.
Danas je Mauthausen javni spomenik i muzej koji financiraju austrijska Savezna vlada i udruge bivših logoraša - zatočenika. Dan oslobođenja logora smatra se središnjim praznikom borbe protiv ksenofobije, rasizma i nacionalsocijalizma u Austriji.