Na ceremoniji u Mauthausenu bilo je više 20.000 ljudi iz gotovo 40 država. U hrvatskom izaslanstvu, koje je vodio potpredsjednik Hrvatskog sabora Mato Arlović, bili su i predstavnici hrvatskog veleposlanstva u Austriji, zatim udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, republičke koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, te Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH.
"Okupili smo se odati počast žrtvama nacizma i pokazati da stradanja ne smiju biti zaboravljena. Antifašizam je univerzalan i neizostavan element svake demokracije te je ugrađen i u temelje hrvatske države" rekao je potpredsjednik Hrvatskog sabora nakon polaganja vijenaca na Spomen ploču koju je RH postavila godine 2001. na tzv. Zidu plača u Mauthausenu.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora posjetio je da su u Hrvatskoj još svježa sjećanja na ratna zbivanja te je stoga "razumljivo da su RH i svi čimbenici njezinog političkog života odlučni u osudi svih oblika ekstremizma, rasizma, netrpeljivosti, radikalizma, nacionalizma bez obzira na njegove izvore i nositelje" kazao je Arlović.
Mauthausen, nekad mjesto strahota koje se ne smiju zaboraviti i moraju biti opomena da se više nikada ne ponove, danas je mjesto sjećanja naglašeno je na Međunarodnoj prigodnoj svečanosti. Bečki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborn naglasio je "krivnja ili nekrivnja čitavog naroda ne postoji nego onih koji su zločin počinili. U Mauthausenu je sedam godina vladalo zlo, Austrijanci su bili počinitelji i žrtve zločina i s time se moramo suočiti živjeti i nikad ne zaboraviti to mora zauvijek ostati i našem sjećanju da se ne bi zaboravilo i više nikada ponovilo" rekao je kardinal Schoenborn.
Austrijski predsjednik Heinz Fischer naglasio je da je svake godine sve manje preživjelih logoraša svjedoka zločina počinjenog u Mauthausenu. "Ostaje obećanje u zauzimanju da se sve učini da se više nikada slično ne ponovi, a također i borba za demokraciju i poštivanje ljudskih prava i vrednota u svim zemljama čiji su predstavnici danas ovdje nazočni kao i svim zemljama svijeta. To smo dužni učiniti u spomen žrtvama nacionalsocijalizma", kazao je austrijski predsjednik Fischer.
Koncentracijski logor Mauthausen osnovan je 1938. godine, a u sedam godina postojanja u njemu je bilo zatočeno oko 200 tisuća zatvorenika od kojih je polovica izgubila živote.
Zatočenici su radili u kamenolomu i inudustriji oružja, a zadnja umorstva dogodila su se neposredno pred oslobođenje 5. svibnja 1945. kada su logor oslobodile američke snage.
Danas je Mauthausen javni spomenik i muzej koji financiraju austrijska savezna vlada i udruge bivših logoraša - zatočenika. Dan oslobođenja logora smatra se središnjim praznikom borbe protiv ksenofobije, rasizma i nacionalsocijalizma u Austriji.