Ta se sredstva dijele po ranije utvrđenom sukcesijskom ključu, po kojem Hrvatskoj pripada 23 posto.
Dio zlata, 2,7 tona iz francuske središnje banke, po dogovoru bi se trebao deponirati u Banku za međunarodna poravnanja (BIS) iz Bazela, ako se ona suglasi, a BIS bi obavio podjelu na račune država sljednica, doznaje se od Zdravka Rogića, hrvatskog predstavnika u Odboru.
Preostalih 5,7 tona zlata, deponiranog u švicarskoj komercijalnoj banci Credite Suisse, moći će se podijeliti nakon što svaka država sljednica posredstvom svojih veleposlanstva da suglasnost toj banci na predviđenu raspodjelu, pojasnio je Rogić.
Podsjeća da je riječ o operacionalizaciji dogovora o podjeli monetarnog zlata postignutog u Zagrebu prije godinu dana.
Iako se očekivalo, članovi Odbora nisu na dvodnevnom sastanku u Skopju postigli dogovor o raspodjeli depozita bivše države kod komercijalnih banaka, odnosno o ukupno 221 milijun dolara, koji se po dokumentima Narodne banke Jugoslavije (NBJ) od 25. travnja 2005, nalaze na računima 38 banaka u 14 različitih država.
Rezolucija o podjeli tog novca nije donesena zbog protivljenja delegacije Srbije i Crne Gore, koja je u svom prijedlogu teksta podjelu vezala uz priznavanje obveza niza poduzeća s područja bivše SFRJ koja su poslovala preko Vojnog servisa.
S time se ostale države sljednice nisu složile, pa će se o rezoluciji razgovarati na idućem sastanku Odbora koji bi se trebao održati u Ljubljani krajem lipnja.
Članovi Odbora su, kaže Rogić, raspravljali i o prijedlogu švicarske banke UBS, koja predlaže da se raspodjela depozita bivše države, u iznosu od 113 milijuna dolara, poveže uz prijeboj potraživanja u iznosu od 72 milijuna dolara bez kamata. Kako bi time drugi vjerovnici (iz Londonskog i Pariškog kluba) bili u neravnopravnom položaju, odgovor Odbora je da se te dvije stvari ne mogu spajati.
Na dnevnom je redu bila i likvidacija Anglo-Jugobanke, u kojoj je bilo deponirano 35 milijuna dolara bivše NBJ, a kod koje su tri mjeseca nakon potpisa dogovora ta sredstva pala na samo 3 milijuna dolara. Države sljednice sada moraju prijaviti svoja potraživanja toj banci, a Hrvatska, kaže Rogić, kao i BiH već su odlučile prijaviti ukupna potraživanja od 35 milijuna dolara.
Prva konstitutivna sjednica Stalnog zajedničkog odbora trebala bi se, po informacijama iz makedonskih krugova, održati 30. ili 31. svibnja u Skopju.
Inače, na zagrebačkom sastanku Odbora sredinom prošle godine donesena je i Rezolucija kojom se traži od Stalnog zajedničkog odbora utvrđivanje činjenica u arhivima bivše NBJ o manjku više od 580 milijuna dolara sa računa bivše NBJ, na kojima je ostalo tek 50 milijuna dolara.