Hrvatska je po prvi put pozvana na sudjelovanje na ovome sastanku u svojstvu zemlje kandidata za ulazak u članstvo u EU, a predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks sudjeluje u radu skupa zajedno s čelnicima 25 zemalja članica te zemalja kandidata. Njima će se u petak pridružiti i predstavnici parlamenata Albanije, BiH, Makedonije i Srbije i Crne Gore, zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja, na raspravi o odnosima Unije i zemalja zapadnog Balkana u sklopu jačanja globalne uloge EU.
Otvarajući Konferenciju predsjednica mađarskog parlamenta Katalin Szili, čija je zemlja u proteklom razdoblju imala ulogu kordinatora, istaknula je kako je slijedom preporuka i smjernica sastanka u Haagu 2004., koje su postavile dobar temelj za daljnji razvoj instrumenata međuparlamentarne suradnje, uspostavljena mreža osoba zaduženih u parlamentima za kontakte s EU, što je olakšalo razmjenu informacija. Usvojen je poseban jezični režim na konferencijama koji polazi od jednakosti svih jezika i članica te prava na korištenje vlastitog jezika, utvrđen kalendar međuparlamentarnih događaja unutar EU kako bi se izbjeglo nepotrebno dupliranje, a pokrenut je i novi website IPEX za brzu razmjenu informacija, čija će faza testiranja započeti po završetku budimpeštanskog sastanka, a u potpunosti će biti operativan po stupanju na snagu Ustava EU.
Szili je osobito ukazala na važnost razmjene informacija s Europskom komisijom, kao i na pokazanu spremnost Komisije na kontinuirani dijalog. Po njezinim riječima, kvalitetnijoj suradnji doprinijela bi i uspostava neformalne koordinacije bivšeg, sadašnjeg i budućeg domaćina Konferencije, a važno je nastaviti i raspravu o doprinosu parlamenata učinkovitijem pojavljivanju EU-a na globalnoj sceni. Svi ovi prijedlozi mogli bi doprinijeti poboljšanju suradnje ali i aktivnijem sudjelovanju u političkom odlučivanju u EU, koje bi time dobilo i veću legitimnost, zaključila je predsjednica mađarskog parlamenta.
Obraćajući se skupu, potpredsjednica Europske komisije Margot Wallstrom podsjetila je na to da novi Ustav unije nudi nove mogućnosti za veću ulogu nacionalnih parlamenata i europskih građana, temeljene na načelima jednakosti, demokraciji, participaciji, transparentnosti i dijalogu.
"Vjerujemo da budućnost Europe ovisi o dobroj i bliskoj suradnji između nacionalnih parlamenata zemalja članica i europskih institucija", rekla je Wallstrom istaknuvši kako je tu suradnju potrebno ostvariti što prije i što učinkovitije. Komisija je stoga postavila kratkoročne i dugoročne ciljeve u svojim odnosima s parlamentima, kazala je potpredsjednica EK najavivši da će Komisija imati aktivnu ulogu olakšavanja elektronske razmjene informacija vezanih uz EU između parlamenata, a da će prvi korak ka intenzivnijoj suradnji biti posjet svim nacionalnim parlamentima. Komisija će omogućiti dostupnost svih europskih povjerenika za sve tipove informacija i oblike suradnje, redovito izvještavanje o svim aktivnostima posebice onima vezanim uz odnos s parlamentima te uspostavu bliskih kontakata s "dužnosnicima za vezu" u parlamentima, najavila je Wallstrom ističući da je "jači glas parlamentima, zapravo jači glas građanima Europe".
Predsjednik Europskog parlamenta Josep Borrell Fontelles istaknuo je u svom govoru kako Ugovor o Ustavu Europske unije daje novi zamah parlamentarizmu i pokazuje da ulogu parlamenata treba jačati. Nacionalni parlamenti imat će više mogućnosti da se čuje njihov glas u europskim ustanovama i tako će se provoditi načelo subsidijarnosti, rekao je Borrel dodajući da je dvostruki legitimitet koji će se uspostavljati preko vlada i preko građana oznaka nove političke ere u kojoj posebnu važnost imaju upravo nacionalni parlamenti.
Sudionike sastanka pozdravio je mađarski premijer Ferenc Gyurcsany, dok će mađarski predsjednik Ferenc Madl biti domaćin svečanog ručka za sudionike skupa.
Čelnici europskih parlamenata počeli su se sastajati još 1963. godine, no neredovito. Susreti redovitima postaju nakon 1975., od 1981. održavaju se svake dvije godine, a od 1999. i sastanka u Lisabonu sastaju se jednom godišnje. U radu Konferencije, koja predstavlja forum za razmjenu mišljenja, iskustava i informacija te za promicanje studija i zajedničkih akcija vezanih uz ulogu i djelovanje parlamenata kao i razvijanje međuparlamentarne suradnje, svi predsjednici parlamenata sudjeluju na ravnopravnoj osnovi, a sastanci se odvijaju na temelju konsenzusa. Poštuje se i uvažava autonomija i ustavna pozicija pojedinih parlamenata i njihovih predsjednika kao i različitost koja postoji među sudionicima s obzirom na njihove mandate koje su utvrđeni ustavom svake pojedine zemlje.