Opsežna monografija svojevrsna je inventura, opis i popis godina, događaja i ljudi vezanih za tu poznatu zagrebačku srednju školu. Tako knjiga, uz ostalo, donosi popise profesora, maturanata i ravnatelja od 1607. godine do danas, kroniku škole od ranih godina pa do novoga doba.
Kronologija Lelje Dobronić odražava velika globalna i mala lokalna događanja, kazao je recenzent knjige i klasičar dr. Dubravko Škiljan. Ocijenio je da će knjiga doprinijeti održavanju mita o ekskluzivnosti zagrebačkih klasičara, iako je mit uvijek samo mit.
Recenzent dr. Nenad Moačanin, koji je također zagrebački klasičar, drži da se u tom kapitalnom djelu susreću kultura i društvena povijest te povijest grada Zagreba. Klasična gimnazija je za hrvatsku isusovačku i katoličku obnovu imala duboku i sudbonosnu ulogu, kazao je Moačanin.
Skup je pozdravio predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, pokrovitelj obilježavanja 400. godišnjice zagrebačke Klasične gimnazije, nazvavši ju rasadnikom hrvatske inteligencije.
Ivan Drašković, Eugen Kvaternik, Vatroslav Lisinski i August Šenoa samo su neki od poznatijih klasičara, koji su ostavili traga u kulturnom, povijesnom i političkom životu Hrvatske, kazao je.
Četiri stoljeća Klasične gimnazije svjedoči o tradiciji i čini ju jedinstvenom u prosvjećivanju mladih naraštaja, a visoki obrazovni standardi dokazuju pripadnost Hrvatske srednjoeuropskom kulturnom krugu, rekao je Šeks.