Radman je to između ostaloga iznio u svom predavanju "Prilike i izazovi hrvatske IT industrije u procesu pridruživanja EU" na 5. konferenciji Microsoft WinDays 2005. koja se ovoga tjedna održava u Opatiji.
Istaknuo je i da u osnovi nije toliko važno kada će Hrvatska ući u EU nego koliko će u tom trenutku biti spremna suočiti se sa svim izazovima na tom jedinstvenom tržištu. Stoga sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT), kao i ostali segmenti društva, moraju doživjeti promjene, u čemu mogu pomoći i iskustva država koje su već ušle u EU.
Smatra kako hrvatsko ICT tržište i tvrtke koje ga predstavljaju imaju šansu samo nudeći usluge koje su najtraženije i koje imaju visok udjel dodane vrijednosti te stoga nisu podložne zakonu niskih cijena.
Pritom dodanom vrijednošću drži aktivniju zaštitu, promociju i razvoj intelektualnog vlasništva ili intelektualnog kapitala, patenata i licenci, za što, po njemu, trenutno u Hrvatskoj ne postoji dovoljno raširena svijest.
Lokalnoj (hrvatskoj) ICT branši, koja je danas fragmentirana na masu malih tvrtki sa malim brojem zaposlenih, stoga preporuča što hitnije pokretanje procesa klasteriranja, udruživanja i okrupnjavanja. Pritom se najviše treba usmjeriti na proizvode i usluge s višom dodanom vrijednošću te na unaprjeđenje vlastitih poslovnih sposobnosti i zadovoljenje minimalnog ISO standarda kvalitete.
Osim toga Radman drži i da lokalni ICT sektor mora postati "agent" uvećanja inovacijskog kapaciteta domaćeg segmenta malog i srednjeg poduzetništva, jer je dokazano na primjeru drugih država koje su pristupile EU da je tamo gdje je razvijen ICT sektor razvijeno i malo i srednje poduzetništvo.
Iznosi primjere Mađarske i Slovenija koje su napravile značajan iskorak u tom smislu, kao i Bugarsku i Rumunjsku, koje "već trče brže" od Hrvatske.
Posebno je naglasio i da Hrvatska u razvoju i prilagodbi svog ITC sektora europskim standardima nema bolji strateški resurs od vlastitih ljudi, kao i da u taj resurs treba mnogo više investirati i više ga i kvalitetnije koristiti nego li je to sada.
Kao potvrdu toj tezi navodi primjer susjedne Slovenije koja je značajan dio sredstava iz predpristupnih i pristupnih fondova EU usmjerila upravo u ljudski kapital.
(Hina) xtam yds