HINA - Financijski servis
Od 43 investicijska fonda s odobrenjem za rad, aktivnih 37 fondova krajem ožujka upravljalo je imovinom vrijednom više od 5,8 milijardi kuna, što je u usporedbi s krajem prošle godine povećanje za oko 30 posto, istaknuto je na današnjem predstavljanju publikacije 'Investicijski fondovi'.
Riječ je o posebnom izdanju financijsko-poslovnog mjesečnika 'Banka', izrađenog u suradnji s konzultantskom tvrtkom 'To One' i 'Poslovnim dnevnikom', koje sadrži presjek cjelokupnog hrvatskog fondovskog tržišta.
U usporedbi s 2,95 milijardi kuna kolika je bila krajem 2003, imovina pod upravljanjem investicijskih fondova se, po podacima za prvi kvartal 2005, udvostručila, a samo tijekom 2004. broj društava za upravljanje povećan je sa 9 na 12, a broj fondova s 31 na 37, rečeno je.
Uvjerljivo najveći po ukupnoj imovini, a ujedno i najbrojniji (11 fondova) su novčani fondovi, koji i dalje upravljaju s najvećim dijelom imovine, 3,8 milijardi kuna, što predstavlja oko 66 posto ukupne imovine svih fondova, a po brojnosti slijede obveznički fondovi (10 fondova ). Najmanje udjele u imovini imaju dionički i obveznički fondovi.
Među pet po imovini najvećih fondova čak su četiri novčana, pri čemu najveći udjel s 20,7 posto ima fond ZB plus.
Najveća društvo po imovini pod upravljanjem su ZB Invest s tržišnim udjelom od 37,03 posto, a slijede Raiffeisen invest s 18,02 posto, te PBZ Invest s 13,07 posto tržišta.
Doda li se imovini pod upravljanjem investicijskih fondova i 8,6 milijardi kuna imovine pod upravljanjem 4 obvezna i 15 dobrovoljnih mirovinskih fondova, razvidno je da je riječ o imovini ukupne vrijednosti 14,5 milijardi kuna.
Predsjednik Komisije za vrijednosne papire Miljenko Fičor drži da će trend rasta investicijskih fondova biti nastavljen. Ističe i da bi, sukladno trima novim direktivama EU koje reguliraju područje tržišta kapitala, uskoro Vlada trebala prihvatiti novi zakon o investicijskim fondovima, koji bi na Saboru mogao biti već prije ljeta ili na prvoj jesenskoj sjednici. Taj bi se zakon primjenjivao od 1. siječnja 2006, a uz izmjene i dopune Zakona o preuzimanju dioničkih društava i Zakona o tržištu vrijednosnih papira, koji su u pripremi i koji bi trebali stupiti na snagu sredinom ili krajem iduće godine, Hrvatska će u potpunosti imati usklađeno zakonodavstvo u tom segmentu s EU, kazao je Fičor.
Na upit je odgovorio da Komisija još nije dobila konkretne upite vezane uz ulaganja u inozemne investicijske fondove, pri čemu je HNB donio odluku koja propisuje da je to moguće uz uvjet uzajamnosti. No problem predstavlja nadzor jer Komisija sada može nadzirati rad samo onih koji su registrirani u Hrvatskoj, pa su potrebne zakonske izmjene, kazao je Fičor.
Publikacija 'Investicijski fondovi', među ostalim, donosi pregled podataka o društvima za upravljanje investicijskim fondovima, kao i podatke o imovini, vrijednostima obračunskim jedinicama, vrijednostima udjela, prosječnom godišnjem prinosu, ocjeni rizičnosti ulaganja u fondove i sl.