Obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi čija imovina trenutno premašuje 8,6 milijardi kuna, već sada čine najsnažnije institucionalne ulagače na domaćem tržištu kapitala, a ta će njihova uloga dugoročno dodatno jačati, zbog najsigurnijeg priljeva kapitala, smatra Kovačević.
Stoga se novim zakonskim prijedlogom želi mirovinskim fondovima omogućiti da pod istim uvjetima kao i potencijalni strateški partneri sudjeluju u privatizaciji, primjerice Ine, HEP-a, Croatia osiguranja i sl., jednako kao i ograničeno ulaganje u kotacije javnih dioničkih društava (JDD), kazao je Kovačić. Dodao je kako je preduvjet za to donošenje odluke da se ta poduzeća privatiziraju na najtransparentniji način, putem burzi.
Prijedlog je da se fondovima, zbog sigurnosti, mogućnost ulaganja ograniči udjelom u ukupnoj imovini, i to na način da u te dionice mogu ulagati do 5 posto ukupne imovine, i to ne više od 1 posto u dionicu jedne tvrtke.
Mirovinski fondovi i danas, kada im zakon odobrava da u inozemne vrijednosne papire ulažu do 30 posto imovine, ipak u prosjeku 92 posto svoje imovine ulažu u domaće papire, uglavnom u državne obveznice.
No, drži Kovačević, to neće biti dugoročno održivo, zbog ograničene mogućnosti države da se i dalje zadužuje, ali i zbog činjenice da je pitanje do koje će se razine fondovima isplatiti ulagati u državni dug.
Stoga je Hagena i naručila studiju isplativosti ulaganja u državne obveznice, odnosno procjenu do kada će država moći izdavati obveznice i do kada će one fondovima biti privlačne.
Kovačević je najavio i kako će Hagena vjerojatno uskoro izaći sa svojim prijedlogom povećanja doprinosa za drugi mirovinski stup, ali na način da se 'preformuliraju' sadašnji doprinosi, kako se ne bi narušio cjelokupni mirovinski sustav.