Kupoprodaja je rezultat dogovora dvaju partnera. Hrvatska Vlada korektno je rekla da mora razmotriti djeluje li dobro partnerstvo između Ine i MOL-a, a mi u MOL-u mislimo da partnerstvo funkcionira, rekao je Hernady na konferenciji za novinare nakon redovne godišnje skupštine MOL-a odgovarajući na upit namjerava li MOL sudjelovati u daljnjoj privatizaciji Ine.
Odluči li pak Vlada nastavak privatizacije Ine provesti bez MOL-a, MOL će nastaviti sa sadašnjim načinom rada, rekao je.
Podsjetio je da je MOL investirao značajna sredstva u poboljšanje unutarnjih poslovnih procedura u Ini te u obnovu rafinerija.
MOL je strateški partner hrvatske naftne industrije Ina postao u studenom 2003, a za 25 posto plus jednu dionicu Ine tada je platio 505 milijuna dolara.
Upitan planira li MOL proširenje na tržište Bosne i Hercegovine, Hernady je odgovorio da grupacija MOL (zajednički s Inom) sudjeluje u "utrci" za vlasništvo u Energopetrolu, no, da i sada sudjeluje na tom tržištu, uglavnom u veleprodaji.
Redovna godišnja skupština MOL-a prihvatila je danas financijske rezultati tvrtke i grupe za poslovnu 2004, te utvrdila značajnije projekte za naredno razdoblje.
Lanjska operativna dobit MOL-a dosegnula je 249 milijardi forinti (oko 1,3 milijarde dolara), što je 200 posto veća dobit nego godinu prije, pri čemu je neto dobit iznosila 209,3 milijardi forinti, što je dvostruko više u odnosu na godinu ranije.
Ukupan prihod MOL-a lani iznosio je 7,8 milijardi eura.
Grupacija MOL ima 812 benzinskih crpki, od kojih 357 u Mađarskoj, 281 u Slovačkoj i 174 u drugim zemljama regije.
MOL, po riječima Hernadya, u mađarskom BDP-u sudjeluje sa 2,6 posto, a u lanjskom 3,8 postotnom povećanju mađarskog BDP-a udio MOL-a bio je 0,8 posto.
Ukupna ulaganja MOL-a u Mađarskoj su lani iznosila 142 milijarde forinti, što je, kaže Hernady, 3,5 posto svih ulaganja u Mađarskoj.
Direktor prodaje MOL-a Slavomir Janković je upozorio da su trgovački hipermarketi u Mađarskoj sve opasniji konkurenti MOL-u i drugim naftnim tvrtkama. Obrazložio je to podatkom da prag rentabilnosti klasičnih benzinskih crpki od oko 3,5 milijuna litara derivata godišnje, crpke pri hipermarketima lako dostižu, prodajući i po 15 milijuna litara na godinu. Nude i nižu cijenu goriva, a tu razliku nadoknađuju višim cijenama drugih roba, kazao je.