HINA - Financijski servis
Hrvatski bruto inozemni dug krajem veljače iznosio je 22,53 milijardi eura, što je 138,8 milijuna manje nego li krajem prošle godine, pokazuju najnoviji podatci Hrvatske narodne banke.
Nakon znatnog porasta u posljednjem mjesecu prošle godine u kojemu je inozemni dug porastao za 772,2 milijuna eura i tako krajem godine dosegnuo 22,67 milijardi eura, u prva dva mjeseca ove godine bilježi se blago smanjenje ukupnog inozemnog duga.
Na to je utjecalo smanjenje duga sektora banaka i države, dok je s druge strane inozemni dug povećao sektor poduzeća.
Banke su svoj ino dug u prva dva mjeseca ove godine smanjile za 312,1 milijun eura, sa 7,65 milijarde krajem prošle godine na 7,34 milijardi eura krajem veljače.
Država je pak vanjski dug smanjila za 37,7 milijuna eura, sa 7,23 milijardi krajem prošle godine na 7,19 milijardi eura krajem veljače.
Nasuprot ta dva, ostali domaći sektori, odnosno ponajprije tvrtke, svoj su dug povećali za 159,4 milijuna eura i krajem veljače on je dosegnuo 5,95 milijardi eura.
To je nešto povećalo udio poduzeća u ukupnom vanjskom dugu i taj je udio sa 25,6 posto krajem prošle godine povećan na 26,4 posto krajem veljače.
Najveći udio u ukupnom vanjskom dugu i nadalje imaju banke i krajem veljače iznosio je 32,6 posto, dok je udio države 31,9 posto.
Vanjski dug po osnovi izravnih ulaganja krajem veljače iznosio je 2,04 milijardi eura, te je za 51,7 milijuna eura viši nego krajem prošle godine.
Prema projekcijama otplate bruto inozemnog duga u ovoj bi godini trebalo vratiti 3,42 milijardi eura glavnice, a za kamate bi, procjenjuje se, trebalo dati 428,3 milijuna eura.
Najveće otplate glavnice ino duga, po podacima HNB-a, u ovoj godini očekuje banke (1,32 milijardi eura) i poduzeća (985,9 milijuna eura), dok država u ovoj godini treba vratiti ukupno 838,9 milijuna eura.
Najveći teret otplate ino duga država ima u prvom tromjesečju u kojemu inozemstvu treba vratiti 618,1 milijun eura.
Sredstva za vraćanje tih dugova, kao i nekih drugih obveza država je osigurala zaduživanjem na domaćem tržištu, na kojemu je početkom ožujka izdala petogodišnje obveznice u iznosu od 3 milijarde kuna, a krajem ožujka s domaćim je bankama dogovorila sindicirani kredit u iznosu 500 milijuna eura.