HINA - Financijski servis
Hrvatska narodna banka (HNB) nastavit će u 2005. umjerenu restriktivnu monetarnu politiku, nastojati zadržati nisku stopu inflacije, od 2,5 do 3 posto, te nastaviti stabiliziranje udjela inozemnog duga u BDP-u uz stvaranje uvjeta za njegovo postupno smanjenje, rekao je viceguverner HNB-a Adolf Matejka danas u Opatiji na 8. znanstveno-stručnoj konferenciji "Hrvatsko novčano tržište".
Dvodnevnu konferenciju, koja je okupila oko 100 financijskih stručnjaka i predstavnika financijskih ustanova, organizirali su Tržište novca Zagreb i zagrebački Ekonomski fakultet.
Viceguverner HNB-a kazao je da će HNB u ovoj godini nastaviti politiku umjerenog rasta primarnog novca, novčane mase i plasmana banaka, stabilnog tečaja te politiku deviznih intervencija.
Predviđa se da će primarni novac rasti po stopi od 6,4 posto, novčana masa po stopi od 9,9 posto, a plasmani banaka nefinancijskom sektoru, kao i prošle godine, za 13 posto. Banke će se više izložiti prema državi, a najširi monetarni agregat rasti će po stopi od 10,3 posto, rekao je Matejka.
Emisijom trezorskih zapisa i obveznica te razvojem novčanog tržišta provodit će preusmjeravanje zaduživanja države s inozemnog na domaće tržište te daljnji razvoj tržišnih instrumenata monetarne politike.
U dijelu devizne politike nastavit će se liberalizacija kapitalnih transakcija, rekao je Matejka te dodao da se liberalizacija depozitnih poslova predviđa za razdoblje neposredno prije pristupanja Europskoj uniji, kao i kratkoročnih financijskih kredita.
Matejka je naglasio da je uloga središnje banke sagledati globalnu likvidnost, a važna uloga financijskih ustanova je izbalansirati tu likvidnost.
Govoreći o međunarodnoj monetarnoj politici Matejka je kazao da se u posljednje vrijeme čuje ocjena međunarodnih financijskih institucija da je u financijskom području došlo do neravnoteže. Uzrok tomu je visoki deficit SAD-a, niska štednja u SAD-u te niske stope rasta u Europi. K tomu, neke dalekoistočne zemlje ne prilagođavaju tečajnu politiku, a povećane su i nastavit će se povećanja cijena nafte, rekao je.
Pomoćnik ministra financija Krešimir Dragić izlagao je o mogućnosti financiranja državnog proračuna na novčanom tržištu. Kazao je da to ovisi o učinkovitom upravljanju te da država teži minimaliziranju očekivanih troškova servisiranja javnog duga.
Predsjednica Uprave Tržišta novca Radmila Nižetić ocijenila je da je novčano tržište osnaženo, ali da nije sustavno te da se u tom dijelu očekuju reforme. Naglasila je da je potrebno razmotriti pitanje ravnopravnosti tržišta novca s ostalim tržištima.
Konferencija je nastavljena izlaganjima o utjecaju ekonomske politike na financijska tržišta, međuovisnosti realnog i financijskog sektora, financijskom restrukturiranju, proračunu i novčanom tržištu, upravljanju aktivnom i pasivom banaka, upravljanju likvidnošću banaka i portfeljem investicijskih fondova te zbivanjima na svjetskim financijskim tržištima.
Konferencija završava sutra izlaganjima o timskom duhu, stanju među zaposlenicima, stesu na poslu i očuvanju zdravlja.