O zbornicima su govorili ravnatelj "Instituta Ivo Pilar" Vlado Šakić, profesori fakulteta Hrvatskih studija Stjepan Matković i Srećko Lipovčan, sociolog Ivan Rogić i demograf Dražen Živić.
Matković je istaknuo kako su zbornici o hrvatskoj historiografiji potrebni zbog proučavanja kontroverza iz hrvatske povijesti.
"Strukture hrvatske uprave ne pokazuju dovoljan interes za demografska pitanja," napomenuo je Živić i dodao kako Hrvatska danas živi u vremenu snažne depopulacije stanovništva.
U zborniku "Hrvatska historiografija XX. stoljeća: između znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva" (367 str.) koji je podijeljen u tri poglavlja objavljeni su radovi sa znanstvenoga skupa održanog 2002. u Zagrebu pod istim imenom. Autori su na tom skupu u svojim izlaganjima pokušali objasniti kako je u vremenu punom ratova i revolucija tijekom XX. stoljeća prolazila hrvatska historiografija.
O prijeporima hrvatske historiografije u Zborniku su svoje radove objavili Josip Jurčević, Agneza Szabo, Ivo Goldstein, Jure Krišto, Miroslav Bertoša, Zlatko Matijević, Srećko Lipovčan, Hrvoje Matković, Dragutin Pavličević, Željko Holjevac, Ante Stamać, Mile Bogović, Stjepan Ćosić, Petar Strčić, Franjo Šanjek, Zlata Živković Kerže, i Mirela Slukan Altić.
Drugi zbornik "Stanovništvo Hrvatske - Dosadašnji razvoj i perspektive" (415. str.) objavljuje radove s interdisciplinarnoga skupa održanoga 2003. Zagrebu. Skup se bavio demografskom, ekonomskom, sociološkom, religijskom i povijesnom problematikom razvoja hrvatskoga stanovništva.
Ovaj su Zbornik uredili Dražen Živić, Nenad Pokos i Anka Mišetić, a radove o navedenim problemima hrvatskoga pučanstva objavili su Alica Wertheimer-Baletić, Agneza Szabo, Ivan Čizmić, Dražen Živić, Vlado Puljiz, Anđelko Akrap, Nenad Pokos, Gordan Črpić, Ivo Nejašmić, ksenija Bašić, Ivan Lajić, Roko Mišetić, Maja Štambuk, Anka Mišetić, Jasna Čapo Žmegač, Vladimir Geiger, Dragutin Babić, Snježana Mrđen, Marinko Grizelj i Marijan Križić.
Na kraju zbornika objavljeni su sažetci i bilješke o autorima priloga.