Odnosi Pekinga i Tokija pogoršani su protujapanskim prosvjedima potaknutih novim japanskim povijesnim udžbenikom u kojem se umanjuju okrutnosti što ih je carski Japan počinio tridesetih i četrdesetih godina dok je okupirao azijske zemlje, te s druge strane zbog protivljenja Kine težnji Japana da u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda izbori mjesto stalne članice.
"Postoje velike razmirice između Kine i Japana u ovom trenutku. To je najteže razdoblje od uspostave diplomatskih odnosa 1972.", rekao je zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova Wu Dawi.
"Sastanak, koji bi bio razmjena kritika ne bi bio pozitivan", rekao je pak japanski ministar vanjskih poslova Junichiro Koizumi novinarima. "Razmišljajući o budućem prijateljstvu, mislim da bi takav sastanak trebao biti okrenut budućnosti o tome kako ojačati prijateljske odnose", objasnio je.
Drugog vikenda zaredom u kojem su održani protujapanski prosvjedi, manifestacije su mjestimice eskalirale u nasilne akcije, kao u Šangaju i Šenjangu gdje su kamenovani japanski konzulati.
Po dolasku u Peking u nedjelju japanski ministar vanjskih poslova Nobutaka Machimura zatražio je ispriku zbog nasilja, koju mu je Kina uskratila s obrazloženjem da "vlada nije nikad učinila nešto zbog čega bi se trebala ispričati japanskom narodu".
Tisak obiju zemalja uključio se u ponedjeljak u kamapanju optužbi i kritika ne štedeći susjednu ali ni domaću vladu.
Tako japanski dnevnici tvrde da Peking žmiri na nasilje i to zato, piše primjerice poslovni Nihon Keizai jer "kineska vlada izbjegava odgovornost za takvo nasilje i destruktivno ponašanje".
No i običan svijet kritizira ponašanje kineske vlade i drži da bi se ona, bez obzira na povijest, "trebala ispričati za ono što se događa sada".
"No oni to ne čine zbog unutarnjih problema Kine. Ako priznaju da su u krivu, gnjev bi se mogao usmjeriti protiv kineske Komunističke partije", ističe 38-godišnji japanski informatički stručnjak.
Rezultati ankete objavljeni u ponedjeljak govore da tri od četiri japanska birača drže da premijer Koizumi nije učinio dovoljno da poboljša odnose s Kinom i Južnom Korejom. Ne odobravaju ni način na koji se Japan odnosi prema svojoj vojnoj prošlosti.
U novom se udžbeniku japanski rat protiv Kine ne kvalificira kao "invazija".
"Japan se nije nikad jasno ispričao kako je to učinila Njemačka...", rekao je 59-godišnji Shozo Kimura i ocijenio da bi premijer Koizumi "trebao prestati odlaziti u (japansko svetište žrtvama rata) Yasukuni".
"Želi li odati počast žrtvama mogu izgraditi drugo mjesto", drži Kimura s kojim se, međutim, ne slaže 42 posto Japanaca.
Kineski pak tisak kritizira nasilje (kamenovanje konzulata) koje neće pomoći rješavanju problema" iako smatra legitimnim izražavanje njihove ljutnje, piše glasilo KP Kine.
"Kini treba mirno okruženje", piše Narodni dnevnik posve praktično bilježeći da u vrijeme globalizacije treba jačati kinesko-japanske veze.
Teško zahlađenje odnosa budi zabrinutost oko gospodarskih veza dviju zemalja koje godišnje ostvare 178 milijardi dolara razmjene.
S druge strane kineski su prosvjednici na manifestacijama izražavali protivljenje japanskoj težnji za stalnim mjestom u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Japan, Njemačka i Indija, kandidati su za stalno mjesto u Vijeću sigurnosti.