Motiv je prvenstveno u novcu jer je riječ o siromašnim lokalnim zajednicama čiji su proračuni daleko manji od ponuđene "nuklearne" rente od 2,3 milijuna eura godišnje, piše u subotu "Primorski dnevnik", tršćanski list na slovenskom jeziku.
"Povijest traženja lokacije za radioaktivni otpad ilustracija je povijesti promijenjene društvene stvarnosti i vrijednosnog sustava u Sloveniji u zadnjih 20 godina", ocjenjuje u komentaru Boštjan Lajovic. U vrijeme bivše Jugoslavije u to je vrijeme provedena "tajna" akcija traženja lokacije za otpatke, ali je stvar "provaljena" i izazvala ogorčene proteste i reakcije sredina planiranih za eventualni smještaj otpadaka.
"Sada je država stvar izvela onako kako se to radi na zapadu. Stvar je bila potpuno otvorena javnosti, ništa se nije skrivalo, a kao najjači argument upotrijebljen je novac. Za većinu općina koje kandidiraju za prihvat otpada 2,3 milijuna eura daleko je više od njihova budžeta. U postupku izbora lokacije stanovnici u svakoj fazi mogu odbiti svaku odluku, ali to znači da neće biti skladišta niti milijunske rente. Tek kad lokacija bude definitivno izabrana i kad se s time slože stanovnici, te izradi državni lokacijski plan, bit će moguće sagraditi skladište", navodi "Priomorski dnevnik".
Državna agencija za otpatke na taj je način suzbila efekt NIMBY ("Ne u mojem dvorištu") koji se uvijek pojavljivao kad je riječ o ekološki spornim projektima, piše "Primorski dnevnik".