Istodobno je za 33 posto porasla potrošnja vode za navodnjavanje i prošle godine za navodnjavanje je utrošeno 6,52 milijuna prostornih metara vode.
Najveći dio površina koji je bio navodnjavan lani se navodnjavao površinski, 11.596 hektera, što je 7 posto više nego u godini prije.
Kapanjem je prošle godine navodnjavano 27 hektara, a to je 42 posto veća površina nego u 2003.
No, znatno je, za čak 79 posto, smanjena površina koja se navodnjavala orošavanjem. Tim je načinom u 2004. bilo navodnjavano samo 74 hektara, dok se 2003. tako navodnjavalo 355 hektara.
Statistički podatci o navodnjavanju pokazuju i da se tijekom prošle godine navodnjavalo manje od polovice površina koje bi se mogle navodnjavati postojećim objektima.
Tim bi se objektima moglo, kažu statističari, navodnjavati 23.435 hektara ili 16 posto više površina nego u godini prije.
U 2004. navodnjavanjem se bavio 21 poslovni subjekt, što je 12 posto manje nego u prethodnoj godini kada ih je bilo 24. Povećao se, doduše, broj crpnih stanica za navodnjavanje, sa 11 u 2003. na 13 u prošloj godini, kao i ukupan kapacitet tih stanica sa 916 na 1.083 litre u sekundi. U prošloj godini bitno je smanjen broj agregata za orošavanje, sa 17 u 2003. na pet u 2004.
Manja je, za 2, odnosno za 6 posto, i ukupna dužina kanala i cjevovoda za navodnjavanje. Tako je prošle godine bilo ukupno 206 kilometara kanala, te 322 kilometra cjevovoda koji služe za navodnjavanje.
Stručnjaci već dulje vrijeme upozoravaju da se navodnjavanje u Hrvatskoj ne provodi ni izdaleka u onoj mjeri koliko su njene stvarne potrebe i mogućnosti, te se po navodnjavanim površinama Hrvatska nalazi pri dnu europske ljestvice.
Vlada i resorno Ministarstvo poljoprivrede projekt navodnjavanja istaknuli su kao jedan od najvažnijih, strateških projekata u svom mandatu, a cilj je u tom razdoblju povećati površine koje se navodnjavaju na 30 tisuća hektara.
Kako je ranije bilo najavljeno, krajem ovog mjeseca trebao bi biti gotov i Nacionalni projekt navodnjavanja čiji je nositelj zagrebački Agronomski fakultet.
Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 620 tisuća hektara povoljno za navodnjavanje, realno je navodnjavati više od 100 tisuća hektara, a u prvoj bi se fazi provedbe projekta navodnjavane površine povećale na 30 tisuća hektara.
(Hina) xbn yds