Zadaća koju se ondje treba ispuniti velika je unatoč naporima koji se neprestano ulažu, zaključili su stručnjaci na sastanku održanom na Malti.
Dvadeset jedna mediteranska zemlja već 30 godina bori se protiv spomenutog problema u skladu s odredbama Konvencije iz Barcelone i PAM-a. Mediteran čini tek jedan posto morske površine od ukupne morske površine na planetu, no njime se odvija čak 30 posto svjetskog prometa razne trgovačke robe i 28 posto prometa nafte, iznijeli su dužnosnici PAM-a.
Svakodnevno Mediteranom krstari oko 200 tankera, a godišnje se tim morem preveze 400 milijuna tona sirove nafte, izvijestili su admiral Roberto Patruno, direktor regionalnog centra PAM-a, i njegov zamjenik Darko Domović.
Oni smatraju da se stanje, s obzirom na pretpostavku da će se prijevoz sirove nafte za desetak godina udvostručiti, može samo pogoršati. Primjerice, jedan od osam projekata izgradnje naftovoda u regiji dovest će u Mediteran godišnje dodatnih 150 tankera. Spomenuta je i petrokemijska industrija te rafinerije koje se nalaze na samoj obali mora čije su posljedice pogubne za floru i faunu Mediterana.
No, sudionici skupa smatraju da ni demografsko povećanje, urbanizacija i turizam nisu zanemarivi činitelji zagađenja s kopna. Tu su nitrati i fosfati s poljoprivrednih dobara koji uz pomoć morskih ili zračnih strujanja pogoduju pojavi štetnih morskih algi, a posebno toksičnima znanstvenici smatraju otjecanje teških metala.
Ustanovljeno je da se tijekom turističke sezone 2000. broj stanovnika u zemljama mediteranskih zemalja, koji je tada iznosio 150 milijuna, udvostručio, a do 2025. ta bi se brojka trebala povećati za još 20 posto. Četvrtina obalnih gradova s više od 100.000 stanovnika nema strojeve za pročišćenje korištene vode, a u manjim mjestima situacija je još teža.
Sudionici skupa ukazali su na probleme, zaključivši kako bi se na većini njih trebalo još više i učinkovitije angažirati.