Povjerenstvo je osnovano prije godinu dana na zahtjev predsjednika Georgea W. Busha da bi istražilo zašto su američke obavještajne službe pogrešno zaključile da je Irak posjedovao oružje masovnog uništavanja što je poslužilo kao glavno opravdanje američkog napada na Irak u ožujku 2003.
"Zaključili smo da je obavještajna zajednica bila potpuno u krivu u skoro svim svojim prijeratnim prosudbama o iračkom oružju masovnog uništavanja", izvijestilo je povjerenstvo.
"To je bio veliki obavještajni propust", zaključilo je povjerenstvo ocjenjujući da će trebati godine da se popravi šteta koja je time nanesena vjerodostojnosti Sjedinjenih Država.
Povjerenstvo je kao glavne razloge propusta navelo nesposobnost obavještajne zajednice da prikupi pouzdane informacije o iračkim programima oružja za masovno uništenje, ozbiljne pogreške analizi toga koje informacije može prikupiti, kao i propustu da jasno kaže koliko se njezinih analiza temeljilo na pretpostavkama za razliku od pouzdanih dokaza.
Povjerenstvo je upozorilo da su manjkavosti u radu obavještajnih službi utvrđene na primjeru Iraka i dalje i previše uobičajene.
"Općenito, obavještajna zajednica zna uznemiravajuće malo o nuklearnim programima mnogih od najopasnijih svjetskih aktera", kaže izvješće koje nije poimence spomenulo nijednu zemlju, ali izgleda da govori o zemljama poput Irana i Sjeverne Koreje čije nuklearne ambicije zabrinjavaju Sjedinjene Države.
Pojedinosti oko Irana i Sjeverne Koreje sadržane su u tajnoj verziji izvješća.
Izvješće je oslobodilo krivnje Bushovu administraciju da je prenaglašavala obavještajne podatke o Iraku kako bi dobila razlog za rat. Ono je reklo kako nije našlo dokaza da je administracija vršila politički pritisak na analitičare da prikažu obavještajne podatke tako da podupru njezine tvrdnje o opasnosti koju predstavlja Irak i za loše podatke je izravno okrivilo obavještajnu zajednicu.
Izvješće predsjedničkog povjerenstva posljednje je u nizu kritičkih ocjena nedostataka američkih obavještajnih službi. Nekoliko istražnih povjerenstava do sada je zaključilo da su obavještajne službe pokazale ozbiljne neuspjehe prije terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001.
Povjerenstvo je pozvalo na dramatične izmjene u radu obavještajne zajednice kako bi se spriječili budući propusti.
"Trebamo obavještajnu zajednicu koja će biti doista integrirana, mnogo inventivnija i spremna na rizike, otvorena za novu generaciju Amerikanaca i za nove tehnologije", rekli su povjerenici.
Povjerenstvo je preporučilo da Bush osigura velike ovlasti Johnu Negroponteu, novom nacionalnom obavještajnom direktoru koji bi, kad ga Senat potvrdi, trebao nadzirati rad svih 15 američkih obavještajnih službi.
Preporučeno je i osnivanje nacionalnog centra za borbu protiv širenja oružja masovnog uništavanja.
Povjerenstvo savjetuje da se unutar FBI-a osnuje služba za nacionalnu sigurnost koja će uključivati njegov protuobavještajni i protuteroristički odjel.
Među preporukama je i imenovanje osobe pod novim obavještajnim direktorom koja će se brinuti za to da obavještajne službe međusobno razmjenjuju informacije što se sada vidi kao jedan od problema u njihovom funkcioniranju.
Povjerenstvo je preporučilo i stvaranje novog direktorata unutar CIA-e koji bi osigurao koordinaciju obavještajnih službi u operacijama u inozemstvu koje provode obavještajni agenti.
Preporučeno je također i osnivanje neprofitnog istraživačkog instituta izvan obavještajne zajednice koji bi samostalnim obavještajnim istraživanjima i analizama pružao kritičko uporište za rad službi.