"Od Hrvatske se nikad nije očekivalo nemoguće, pa ni da uhiti Gotovinu ako on nije u Hrvatskoj. No u uniji prevladava dojam kako Hrvatska cijelom poslu oko uhićenja nije pristupila iskreno i zdušno i nije ga obavila kako treba", rekao je Wunenburger na tribini koja se pod nazivom "Odnosi EU i Hrvatske: Gdje se sad nalazimo?" održala u Europskom domu u Zagrebu.
U Hrvatskoj, prema njegovim riječima, vlada pogrešan dojam da EU cijelu zemlju drži taocem jednog čovjeka; "Nije riječ o Gotovini kao pojedincu, već o nužnosti poštovanja pravne države, bez kojeg se ne može ući u europski klub", napomenuo je.
Hrvatska vlada, nastavio je, u posljednje je vrijeme poduzela neke akcije, ali to je bilo prekasno, a mnogo je više truda uložila u intenzivno lobiranje.
"Nadam se da će vlada promijeniti strategiju, jer joj samo lobiranje neće donijeti pregovore o članstvu u uniji. Štoviše, višak lobiranja pokazao se kontraproduktivnim i vlada bi morala umjesto toga mnogo više djelovati u pravcu pune suradnje s ICTY-em", rekao je Wunenburger.
Puna suradnja s Haškim sudom podrazumijeva stvarno djelovanje na pokušaju otkrivanja odbjeglog generala, uključujući onemogućavanje njegovih pomagača i mnoge druge stvari, kako bi ga se ili uhitilo ili nedvojbeno pokazalo da nije u dosegu hrvatskih vlasti, dodao je Wunenburger.
"No nije točno da Hrvatska u EU neće moći ući dok Gotovina ne bude u Hagu", ustvrdio je predstavnik EK u Zagrebu.
Slici Hrvatske kao države koja doista pokušava ispuniti posljednji preostali uvjet, međutim, nikako ne pomaže vanjska percepcija koju stječu europske prijestolnice. Kao tri najteže stvari koje potrepljuju dojam da Hrvatska vlast zapravo nije iskrena u namjeri hvatanja Gotovine Wunenburger je naveo loš rad obavještajnih službi, a posebno izvješće bivšeg ravnatelja POA-e Tureka iz ožujka prošle godine, izjavu potpredsjednice vlade Jadranke Kosor tijekom predizborne kampanje da možda "ne bi prepoznala Gotovinu" da ga vidi na ulici i činjenicu da većina političara nije reagirala na objavljivanje kriminalnog dossiera o Gotovini iz vremena kad je živio u Francuskoj, rekavši kako za to "ne zna".
Također je naveo cijeli niz reakcija unutar Hrvatske, poput javne podrške Gotovini ili stajališta da je EU oštrija prema Hrvatskoj nego prema drugima, na temelju kojih EU, navodno, procjenjuje da "Hrvatska možda i nije tako spremna za članstvo" kako se mislilo.
Ipak, rekao je Wunenburger, Hrvatska, ako ispuni sve zahtjeve predviđene Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, može postati punopravnom članicom bez ikakvog kašnjenja. Podsjetio je na slučajeve Litve, Latvije i Slovačke, kojima je iz političkih razloga za 2 godine odgođen početak pregovora 2000. godine, a ipak su u uniju ušle zajedno sa zemljama koje su pregovore počele prije njih.
Predstavnik EK u Zagrebu posebno je želio istaknuti kako je netočno tumačenje da je EU odgodila pregovore s Hrvatskom.
"Unutar EU nije postignuto jedinstvo oko početka pregovora, a budući da se ta odluka mora donijeti jednoglasno, jedina mogućnost je bila da se oni odgode", napomenuo je.
Na pitanje da prokomentira odluku Europskog vijeća o osnivanju skupine koja će razmotriti surađuje li Hrvatska s Haškim sudom ili ne, Wunenburger je rekao kako će zadaća te skupine biti savjetodavnog karaktera.
Ta skupina "neće imati mogućnost odlučivanja, već će prikupiti sve relevantne informacije i predati ih onima koji donose odluke, ali njezin se stvarni mandat još razmatra", rekao je Wunenburger.
"Time se ni na koji način ne poništava prošlotjedna odluka (o odgodi pregovora), koja je potvrđena, već se samo uspostavlja novo tijelo" koje bi moglo pomoći pri rješavanju situacije, naglasio je Wunenburger.