Svjetska meteorološka organizacija (WMO) proglasila je 23. ožujka Svjetskim meteorološkim danom jer je na taj dan 1950. na snagu stupila Konvencija kojom je WMO postao specijaliziranom organizacijom UN-a kao nasljednica Međunarodne meteorološke organizacije utemeljene davne 1873.
Hrvatska je bila u WMO-u od osnutka, a nakon stjecanja samostalnosti, u studenome 1992., postala je i punopravnom članicom.
V.d. ravnatelja Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i stalni predstavnik Hrvatske pri WMO-u, Ivan Čačić, za Hinu je izjavio da DHMZ vrlo aktivno ostvaruje svoju ulogu u zemlji i u svijetu, te da je upravo zauzimanjem DHMZ-a Hrvatska nedavno u Bruxellesu postala članicom skupine GEO (Group of the Earth Observation), odnosno globalnog sustava svih sustava motrenja na planetu Zemlji (GEOSS).
Hrvatski građani dobit će pouzdanije i iscrpnije meteorološke i hidrološke podatke, a GEOSS će pridonijeti boljem razumijevanju našega planeta i života na njemu i sigurnije će se predviđati moguće klimatske i druge promjene, kako bi se zaštitili životi i ublažile posljedice prirodnih i civilizacijskih katastrofa. Istraživanja pokazuju da samo jedan euro uložen u vremensku prognozu poljoprivrednicima donosi 15 eura zarade, rekao je Čačić.
Podsjetio je i da su na Svjetskom gospodarskom forumu 2002. u New Yorku 2002. stručnjaci Sveučilišta Yalle i Columbia iznijeli rezultate studije o kvaliteti okoliša prevedene u 142 zemlje. Ti podatci pokazuju da u najzdravijem okolišu žive Finci, pa Norvežani, Šveđani i Kanađani. Hrvatska je na 12. mjestu i ujedno prva među sredozemnim državama.
Za usporedbu, Slovenija je na 23. mjestu, Francuska na 34., SAD na 51., Njemačka na 54., a Velika Britanija čak na 98. mjestu. Ti podatci izrađeni od svjetskih stručnjaka trebali bi biti bitno uporište u turističkoj promidžbi Hrvatske, rekao je ravnatelj DHMZ-a.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) kao najveći autoritet UN-a za vrijeme, klimu i vodu, odgovorna je za koordinaciju i primjenu programa koji prinose održivu razvoju, a time i zaštiti okoliša.
Upozorivši da društveni i gospodarski razvoj ne smiju štetiti okolišu, UN poziva na ispunjenje ciljeva koje treba postići do 2015. Ti su ciljevi, uz ostalo, prepoloviti broj ljudi kojima nije dostupna pitka voda, procijeniti prirodne i civilizacijske rizike te osigurati pravodobno obavještavanje o nepogodama i katastrofama, urediti sustav djelovanja u slučaju prirodnih i civilizacijskih katastrofa, posebno onih vezanih uz klimatske promjene.
WMO je najsnažnija specijalizirana organizacija UN-a koja okuplja 185 članica. Temeljni joj je program služba Svjetskoga meteorološkog bdjenja (WWW). Jedinstvena mreža, koju tvore tri svjetska meteorološka centra, 34 regionalna specijalizirana meteorološka centra i 185 zemaljskih ili nacionalnih meteoroloških centara, skuplja, obrađuje i razmjenjuje oko 15 milijuna znakovnih podataka na dan i izrađuje 2000 vremenskih karata.
Upravo su podatci iz mreža posebnih meteorološko-ekologijskih postaja za mjerenje ozona, stakleničkih plinova i aerosola omogućili WMO-u, u zadnjoj četvrtini 20. stoljeća, uzbunjivanje svjetske javnosti o mogućim, umjetno izazvanim globalnim klimatskim promjenama. Glavni je cilj WMO i nacionalnih hidrometeoroloških organizacija da pravodobnim upozorenjima smanje posljedice prirodnih i civilizacijskih katastrofa.
Danas je moguće izraditi vremensku prognozu za sedam do deset dana u izvantropskim područjima, te za tri do četiri dana u tropskim. No pojavljuju se novi izazovi, kao što su povećana koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi, klimatske promjene, smanjenje stratosferskog ozonskog sloja, nestajanje izvora pitke vode, sve veće onečišćenje atmosfere i vode, pa s tim u svezi i češći ekstremni vremenski i klimatski događaji, kao što su tropske ciklone, poplave, suše, toplinski valovi u raznim područjima svijeta.
Stručnjaci predviđaju da će klimatske promjene vjerojatno uzrokovati povećanje broja raznih prirodnih katastrofa. U razdoblju od 1992. do 2001. oko 90 posto svih prirodnih katastrofa hidrometeorološkog je podrijetla i izazvale su smrt oko 622.000 ljudi, a pogodile su još dvije milijarde ljudi.
Ukupan gospodarski gubitak u tom razdoblju procijenjen je na oko 450 milijarda dolara, od kojih je 65 posto nastalo prirodnim katastrofama, rekao je v. d. ravnatelja DHMZ-a Ivan Čačić u povodu 23. ožujka, Svjetskoga meteorološkog dana.