Čak dvije trećine klijenata banaka posluje samo s jednom bankom, a svaki deseti s tri ili više banaka, neki su od niza pokazatelja iz istraživanja zagrebačkog GfK Centra za istraživanje tržišta na temu stanovništvo i banke u Hrvatskoj, provedenog 2004. godine na 4000 ispitanika.
Hrvatski građani sve su uvjereniji u sigurnost štednje u domaćim bankama, pa tako samo njih 11 posto smatra da štednja u domaćim banka predstavlja veliki rizik, pokazalo je to istraživanje GfK.
Prema rezultatima tog istraživanja, percipirana razina rizika za sigurnost štednje u bankama znatnije se promijenila u zadnjih pet godina.
Tako je 2000. godine samo 20 posto ispitanika smatralo da nema rizika za sigurnost štednje u zemlji. U 2004. godini 38 posto ispitanih odgovorilo da uopće nema rizika, 24 posto ih misli da je rizik mali, 29 posto da je srednji, a samo 11 posto da je rizik još uvijek veliki.
Kao izvore rizika ispitanici su najčešće navodili opće stanje u državi, bankarske afere, gospodarska nestabilnost.
No, isto je istraživanje pokazalo i da, bez obzira jesu li bankovni klijenti ili ne, 57 posto ispitanika ne štedi ni na koji način.
Gotovo jedna četvrtina štedi u nekoj hrvatskoj banci, 11 posto ih osobno čuva gotovinu, a isto toliko ih uplaćuje životno osiguranje. Njih 7 posto uplaćuje stambenu štednju i taj je oblik štednje doživio najveći rast u proteklih pet godina, navode u GfK-u.
Istraživanje je pokazalo i da se smanjuje udio onih građana koji imaju a vista štednju, a da je udio korisnika oročene štednje stabilan, kao i da građani sve manje koriste čekove, a sve više tekuće račune i debitne kartice.
Karakteristično za 2004. godinu, pokazalo je ovo istraživanje GfK, je i tzv. prodaja "paketa" proizvoda banaka, a raste i korištenje izravnih kanala prodaje, odnosno SMS bankarstva, e-bankarstva, telefonskog bankarstva i sl.
Kao važne elemente prilikom odabira banke, pak, ispitanici su najčešće navodili pouzdanost, efikasnost u poslovanju s gotovinom, dužinu čekanja u poslovnici, povoljne kamate, stručnost osoblja, prilagođavanje klijentu i sl.