Ministar je pozvao znanstvene ustanove i sveučilišta da što žurnije predlože po jednoga člana koji je, zbog dosadašnjih rezultata i doprinosa u radu, autoritet na području hrvatskoga jezika.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa potaknulo je osnivanje Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika kojemu će zadaće biti izrada jedinstvene pravopisne norme hrvatskoga jezika te rješavanje jezičnih i pravopisnih dvojba koje se ponekad javljaju.
Ministar Primorac je u četvrtak izjavio Hini da je dopis uputio u skladu sa svojim obećanjem da će potaknuti osnivanje toga vijeća, poštujući pri tom sve demokratske norme.
Cilj osnivanja Vijeća je da se, prije no što Hrvatska bude punopravna članica EU-a, poduzmu sve aktivnosti kojima će se sačuvati posebnost hrvatskoga standardnog jezika u odnosu na srodne standardne jezike, istaknuo je ministar.
Naime, Hrvatska želi ući u EU kao država koja je postigla nacionalni konsenzus oko svih važnih strateških pitanja, među kojima je i pitanje norme hrvatskoga standardnog jezikam, rekao je.
Primorac vjeruje da hrvatski stručnjaci danas imaju snage napraviti ono što generacije prije nisu uspjele ili nisu imale snage napraviti - iz političkih ili drugih razloga.
Upozorio je na odgovornost i zadaću da se učvrste jezična i pravopisna norma tako da ne bude nikakve sumnje da je hrvatski jezik ravnopravan s drugim europskim jezicima. Primorac to smatra posebice važnim prije ulaska Hrvatske u EU.
Poštujući tradiciju hrvatskoga jezika, kao i njegovu dinamiku, bit će važno da u Vijeću budu najugledniji ljudi iz toga područja kako bi se, zbog traženja hrvatske javnosti i struke, što god je više moguće otklonila pravopisna neujednačenost koja je do sada vladala u školama i zbunjivala nastavnike i učenike, rekao je Primorac.
Podsjetio je da njegov dopis slijedi odluku Vlade iz 2003. o izradi strategije razvitka jezične kulture te zahtjev MZOŠ-a iz 2004. u vezi sa statusom hrvatskoga jezika.
Osim toga, dometnuo je, slijedi i nedavnu izjavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u kojoj se ističe da je "hrvatski književni ili standardni jezik poseban i neovisan od drugih jezika", kao i da bi "njegovo potiskivanje ili diskriminacija predstavljali diskriminaciju Hrvata, odnosno njihove kulture i jezika".