FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Udruga malih brodara o poteškoćama u poslovanju

SPLIT,4. ožujka 2005.(Hina) - Jedan od najvećih problema malih brodarakoji se bave turističkom djelatnošću, a takvih je registrirano 161,jest usklađivanje s propisima Europske unije koji ne dopuštajuprijevoz putnika drvenim brodovima, te visoka cijena goriva koja ihčini nekonkurentnima na turističkom tržištu.
SPLIT,4. ožujka 2005.(Hina) - Jedan od najvećih problema malih brodara koji se bave turističkom djelatnošću, a takvih je registrirano 161, jest usklađivanje s propisima Europske unije koji ne dopuštaju prijevoz putnika drvenim brodovima, te visoka cijena goriva koja ih čini nekonkurentnima na turističkom tržištu.

Naglasci su to s današnjeg sastanka Strukovnog savjeta za turizam o problematici poslovanja Hrvatske udruge privatnih brodara, održanog u Krilu Jesenice, malom mjestu čija je luka domicilna za više od 60 posto malih brodara na Jadranu.

Predsjednik te Udruge Špiro Naranča od članova Savjeta na čelu s državnim tajnikom za turizam Zdenkom Mičićem, zatražio je da država, po uzoru na Grčku, Italiju ili Portugal, drvene brodove, odnosno njihove vlasnike, zaštiti deklaracijom koja će ih izuzeti od primjene Europske direktive.

Većina od 164 broda registriranih za krstarenja i izletničke plovidbe, drveni su jedrenjaci, rekonstruirani i za turističke svrhe prenamijenjeni pjeskari i ribarice, sagrađeni još u 19. stoljeću, podsjetio je Naranča, naglasivši kako ne znači da se članovi Udruge protive uvođenju veće sigurnosti u plovidbu.

Međutim, upozorio je, neselektivno prihvaćanje Europske direktive dovelo bi do brisanja drvenih brodova, odumiranja te uslužne djelatnosti, budući da bi drveni brodovi automatski bili izbrisani iz registra, poručio je.

Mali brodari traže i lakše dobijanje kredita za pripremu turističke sezone, ali i za gradnju novih brodova. Velike poteškoće stvaraju im i različita pravila u različitim lukama na Jadranu ovisno o koncesionaru, zbog čega najviše trpe njihovi gosti, ali i prečeste inspekcijske kontrole.

Traže da se u svim lukama uvede poseban dio namijenjen turističkim brodovima, uz ujednačena pravila i cijene.

Poseban problem malim brodarima predstavlja cijena goriva, jer je, primjerice, najizravnijim konkurentima koji također krstare Jadranom, Grcima, litra dizela 39 eurocenti, a hrvatskima gotovo jedan euro. Predlažu da im se dopusti korištenje plavog dizela, jer bi tako bili oslobođeni i od plaćanja cestarine. Zalažu se i za uvođenje biodizela, duboko svjesni potrebe zaštite okoliša, kazao je Naranča.

Državni tajnik za turizam Zdenko Mičić članovima Udruge poručio je kako je mjerodavno ministarstvo u proračunu već odredilo novac za potporu njihovoj udruzi, te za promociju na sajmovima.

U planu je i subvencioniranje gradnje brodova sličnog tipa u iznosu od deset posto, a u pripremi je i kreditna linija HBOR-a koja bi omogućila olakšano dobijanje kredita za tu namjenu. HBOR je također pripremio i kreditnu liniju za financiranje priprema za turističku sezonu čime bi se malim brodarima umnogome olakšalo poslovanje.

"No, i od njih tražimo da djeluju među svojim članovima, i onima koji to nisu, jer ima onih koji ne poštuju zakon i pružaju usluge daleko ispod potrebne kvalitete, koje skupo naplaćuju, i time ruše ugled države, što ne smijemo i nećemo dopuštati", naglasio je Mičić.

Što se tiče promjena zakona u nautičkom turizmu, Mičić je kazao da ih, "premda ima i određenih otpora iz poznatih razloga", većina nautičara podupire.

"Crni čarter moramo suzbiti i svjesni smo da to nećemo uspjeti u potpunosti, ali ono što nije dopušteno u drugim europskim zemljama ne smije biti ni kod nas", poručio je Mičić.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙