Na više od 300 stranica nakladnik VBZ iz Zagreba objavio je izbor od oko 240 natuknica iz kolumni koje je Stojić od 1997. objavljivao u zagrebačkim tjednicima "Tjednik" i "Fokus" te sarajevskim "Danima".
Književnik i novinar Ivica Đikić ocijenio je da jer riječ "o specifičnom dodiru književnog majstorstva i novinarstva, o dobrom spoju poslovične prolaznosti novinarstva i trajnosti poezije, jedinstvenu po dugovječnosti i po svježini izbjegavanja šablona".
Stojić je kazao kako je namjera kolumne bila objasniti pojavu i značenje riječi koje su, kako je ocijenio, pratile burne društvene promjene iz "najboljeg oblika socijalizma u najgori oblik kapitalizma".
"Markirao sam udarne riječi tjedna, ali one ponekad nisu bile samo književni komentar nego su se pretvarale u političko pitanje, enciklopedijsku natuknicu, poetsku refleksiju ili elipsu upitnika", rekao je Stojić.
Na pitanje o razlici između velike i priznate hrvatske aktualne književne produkcije u BiH i slabog položaja tog jezika u književnim standardima, Stojić je odgovorio da se "ta jezična disciplina zlorabi i manipulira", te da "to shvaća nasiljem nad jezikom".
"To se najčešće svodi na uvođenje nekoliko riječi. Ne razumijem strah od srpskih riječi u Hrvatskoj kad ovdje živi samo 2-3 posto Srba", kazao je Stojić.
"Što se mene tiče, Anićev rječnik je i dalje temelj jezika jer nema boljega", dodao je Stojić.
Mile Stojić (1955. Dragićina, BiH), pjesnik, esejist, antologičar i prevoditelj s njemačkog, diplomirao je studij južnoslavenskih književnosti i jezika na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Do lipnja 1992. živio je u Sarajevu, a od tada radi kao lektor na Slavističkom institutu Sveučilišta u Beču.
Objavio je desetak knjiga poezije, tri knjige eseja i jednu knjigu pripovijesti. Knjige su mu prevođene na više jezika i za njih je dobio više nagrada.
Sastavio je tri antologije pjesama, uređivao više časopisa od kojih je dva i pokrenuo (Književna revija i Obzor).