Reformski napori u Hrvatskoj u posljednjih šest godina, nakon razdoblja vlasti Franje Tuđmana u kojem je zemlja bila pogođena "građanskim ratom", pokazali su vidljive rezultate i Hrvatska više nije "izopćena" zemlja, ocjenjuje Zemborain i ističe da je Hrvatska je ostvarila i vidljiv napredak u provedbi kopenhaških kriterija potrebnih za pristup Uniji.
"Hrvatska je, više od bilo koje druge bivše jugoslavenske republike, uvela demokratske i tržišne reforme i pokazala se oštrom spram prošlih zločina", piše Zemborain navodeći u analizi i da je Hrvatska uspostavila stabilne demokratske institucije, provela slobodne i poštene izbore, te da je Europska komisija ocijenila da Hrvatska ima visok stupanj makroekonomske stabilnosti. Isto tako, dodaje Zemborain, po Europskoj komisiji, Hrvatska je učinilo znatne napore na usklađivanju sa zajedničkom europskom legislativom.
Međutim, nastavlja Zemborain, Hrvatska još mora mnogo učiniti u borbi protiv korupcije, na polju regionalne suradnje, povratka izbjeglica, prava manjina i reforme pravosuđa, no najveće pitanje, koje riskira odgoditi početak pregovora s EU-om, sudbina je generala Ante Gotovine.
Carla del Ponte, glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, tvrdi da postoji obilje dokaza da je Gotovina u Hrvatskoj te da vlada ne čini sve što može da ga uhiti, podsjeća Zemborain i dodaje kako, međutim, Carla del Ponte nije i pružila dokaze navodnog pomaganja od strane hrvatske vlade sakrivanju Ante Gotovine . Bez obzira na to vlasti Unije spremne su povjerovati strahovima Carle del Ponte, piše Zemborain.
"Mnogi Hrvati vjeruju da optužbe protiv Gotovine nisu dovoljno utemeljene. No čak i ako bi mogla iznijeti snažno utemeljena optužnica, visoki dužnosnici SAD-a, poput državnog podtajnika za kontrolu naoružanja Johna Boltona i drugih vodećih dužnosnika State Departmenta, vjeruju da bi skidanje tereta s domaćeg pravosuđa bilo kontraproduktivno jer bi usporilo razvoj zdravih institucija i pravne države", piše Zemborain. Zemborain podsjeća i da je u jednom intervjuu agenciji UPI Jeffrey Kuhner, urednik Ripon Foruma, ocijenio kako nema razloga vjerovati da hrvatski sudovi nisu sposobni suditi svojim ratnim zločincima podsjetivši da su posljednjih godina sudovi u Hrvatskoj uspješno sudili u gotovo 300 slučajeva ratnih zločina, te osudile i "značajnije zločince kao što je Mirko Norac" koji je osuđen na 12 godina zatvora radi pogubljenja najmanje 50 srpskih civila 1993. godine.
Zemborain podsjeća i da je bivši hrvatski veleposlanik u SAD-u Ivan Grdešić u ponedjeljak na raspravi u centru Woodrow Wilson istaknuo da među dužnosnicima hrvatske vlade postoji koncenzus glede snage argumenata u slučaju Ante Gotovine, te da će, ukoliko on izađe pred sud, vlada pomoći njegovu obranu.
"S obzirom na činjenice, EU je suočen s dvojbom: ili će priznati dobru volju Hrvatske u slučaju Gotovine i riskirati stvaranje napetosti s ICTY-jem, ili će nastaviti prijetiti Hrvatskoj i riskirati otuđivanje nekoliko članica EU-a koje bi bile nezadovoljne bilo kakvim odlaganjem pregovora. Zemlje poput Njemačke, Austrije, pa možda i manjih europskih država, mogle bi ići toliko daleko da iskoriste svoje pravo veta i ugroze buduće pregovore Turske o članstvu ukoliko se EU nastavi držati svojih zahtjeva", zaključuje Zemborain.