Bradtke je ocijenio kako ukupni odnosi SAD-a i Hrvatske bilježe "pozitivan razvitak na mnogim područjima", uključujući proces Jadranske povelje te rekao da SAD smatra kako "Hrvatska ima veoma važnu ulogu u jugoistočnoj Europi".
"Na Hrvatsku gledamo kao na vrlo važnog partnera SAD-a. Veoma podržavamo napore Hrvatske da se uključi u Europsku uniju i NATO", rekao je Bradtke.
"Jedno pitanje za koje mislimo da ga treba riješiti je pitanje pune suradnje s Haškim sudom i posebice pitanje izručenja Gotovine. To je važno pitanje koje je, iskreno, prepreka razvitku naših odnosa i ostvarenju punih potencijala tih odnosa", rekao je on, ocjenivši da je problem Gotovine smetnja uključivanju Hrvatske u Europsku uniju i NATO.
"Ne vidim kako će Hrvatska pronaći svoje mjesto u euroatlantskim institucijama sve dok je ovo pitanje neriješeno", rekao je Bradtke odgovarajući na pitanje je li izručenje Gotovine preduvjet za pristup Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u.
Na pitanje podržava li SAD početak pregovora između Hrvatske i EU-a 17. ožujka bez obzira na to bude li Gotovina do tada uhićen i izručen, Bradtke je rekao kako "to pitanje trebaju riješiti Hrvatska i Europska unija" te da EU-u ostavlja da kaže kako će se to odraziti na početak pristupnih pregovora.
On je, međutim, ukazao kako suradnja s Haškim sudom utječe na stav Sjedinjenih Država prema pristupanju Hrvatske NATO-u, u kojem mišljenje SAD-a ima veliku težinu.
"Punu suradnju s Haškim sudom mi vidimo svakako kao uvjet za napredak Hrvatske i njezine želje da se priključi NATO-u", rekao je Bradtke.
Bradtke je u srijedu na saslušanju u Odboru za vanjske odnose američkog Senata govorio o programima američke inozemne pomoć, a u svojoj je pismenoj izjavi priloženoj saslušanju također naglasio značaj suradnje s Haškim sudom.
"Euroatlantska integracija ne može biti dovršena dok Srbija i Crna Gora, Hrvatska i Republika Srpska u Bosni ne budu potpuno surađivali s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY)", rekao je Bradtke, ističući važnost izručenja Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Ante Gotovine ICTY-u.
Govoreći za Hinu Bradtke je komentirao i planirano smanjenje američke pomoći Hrvatskoj u 2006. rekavši da je ono odraz napretka koji je Hrvatska ostvarila u tranziciji i njezine ekonomske razvijenosti zbog čega joj više ne treba toliko pomoći kao ranije, dodavši da se pomoć mora usmjeriti na druge zemlje kojima je potrebnija.
"Mislim da Hrvatska dobro napreduje u svojim reformama i smatramo da Hrvatska sada dosiže stupanj koji ne traži jednaku razinu pomoći kao u prošlosti", rekao je on, dodavši da još ima važnih stvari koje se mogu učiniti na čemu SAD rade s hrvatskom Vladom i da žele nastaviti taj proces.
SAD su za 2006. u okviru programa Potpore za istočnoerupske demokracije (SEED) planirale 15 milijuna dolara pomoći Hrvatskoj za jačanje demokracije i privatnog ekonomskog sektora. Ta pomoć je u 2005. iznosila 20 milijuna dolara. SAD planira da 2006. bude posljednja godina u kojoj će Hrvatska dobiti pomoć iz programa SEED nakon čega će ta pomoć prestati. Isto vrijedi i za Bugarsku koja je također jedna od osam zemalja istočne Europe koje primaju pomoć iz SEED-a.
Bradtke je rekao da u vrlo ograničenim proračunskim uvjetima SAD smatra da se neka sredstva pomoći koja bi ranije moguće bila upućena Hrvatskoj sada Hrvatska ne treba kao prije.
Na pitanje je li pravo vrijeme za smanjivanje pomoći u trenutku kada Hrvatska nastoji ući u EU i NATO i za to treba financijsku potporu, Bradtke je odgovorio: "Mislim da je Hrvatska ostvarila veliki napredak i dobija pomoć iz drugih izvora uključujući Europsku uniju."
Dodao je da "Hrvatska stoji visoko po prihodu po glavi stanovnika kao i razvijenosti institucija" te da SAD trebaju gledati i na druge zemlje kojima moraju pružiti pomoć.
On je upozorio da smanjenje pomoći nije znak da SAD pridaje manje važnosti Hrvatskoj.
"Ne radi se o tome da nam je Hrvatska manje važna ili da su nam manje važni naši odnosi. To je prije pitanje ovih drugih prioriteta i napretka koji je Hrvatska već napravila", rekao je Bradtke.