Jutarnji list kao ekskluzivan donosi tekst svog novinara iz Pariza u kojemu se tvrdi da je Gotovina u Francuskoj svojedobno osuđen na 9,5 godina u trima presudama.
List piše da je od službenika suda dobio presude, čiji preslike objavljuje, a po kojima je Gotovina osuđen prvo 1986. na pet godina zatvora za pljačku iz 1981., te je tu kaznu navodno i odležao. Zatim ga je sud 1993. osudio na dvije godine zatvora za sudjelovanje u nezakonitom uhićenju, otmici i iznudi te na koncu 1995. na 30 mjeseci za iznudu.
Jutarnji još tvrdi da u Gotovininu osobnom dosjeu u hrvatskome Ministarstvu obrane nikada nije navedeno da je igdje bio osuđivan. Također, u hrvatskom veleposlanstvu u Parizu Jutarnjem su rekli da oni nisu upoznati s tim presudama i kako im nije poznato je li Francuska zatražila izručenje Gotovine. Podsjetili su da mu je prije nekoliko godina Francuska produžila putovnicu.
Jutarnji list piše i da je Vlada o Gotovininu "kriminalnom dosjeu" službeno obaviještena 14. veljače 2004., odnosno da je haška tužiteljica od Francuske dobila kompletirani dosje.
Gotovinin odvjetnički tim pak ističe da generalovi postupci prije 1995. nemaju nikakve veze s haškom optužnicom, te da smatra potrebnim upozoriti na "određene nelogičnosti" koje objavljuje list. Tim smatra da postoji više indicija "da se i u ovom slučaju radi o obavještajnoj podvali i falsifikatu, u stilu sličnih 'propalih priča' koje su tvrdile kako je Gotovina suradnik IRA-e, da je trgovac oružjem, da je narkodiler, itd".
S tim u vezi iznose "činjenice koje upućuju na to da se radi o falsifikatu": A. Gotovina je ranih 1970-ih godina po ulasku u Legiju stranaca dobio potpuno novi identitet. Niti jedan službeni dokument nije izdan pod imenom "Ante Gotovina". General Gotovina koristi svoje pravo ime tek nakon povratka u Hrvatsku. Prema tome, stoji u priopćenju, gotovo je nemoguće da postoje francuske kaznene presude protiv generala Gotovine pod imenom "Ante Gotovina".
U "dosjeu", kaže odvjetnički tim, stoji da je kazneni postupak vođen protiv A. Gotovine 1992. U to vrijeme je Gotovina postao visoki časnik HV-a, a akciju "Maslenica" vodio je u siječnju 1993. Isto tako, u to vrijeme francuski su časnici bili u UNPA zoni u Hrvatskoj, redovito komunicirali i pregovarali s generalom Gotovinom, a francuske obavještajne službe, stoji u priopćenju, djeluju u Hrvatskoj i sasvim sigurno su provjerili identitet bivšeg pripadnika "svoje" Legije stranaca.
No, nastavlja se u priopćenju, francuski sud nikada nije raspisao tjeralicu protiv Gotovine, niti je francuska vlada službeno ili neslužbeno tražila njegovo izručenje kako bi "odslužio" navodne zatvorske kazne ili da bi se pojavio na sudu u Francuskoj, gdje se protiv njega navodno vodi kazneni postupak.
Nezamislivo je da bi Francuska tajno vodila kazneni postupak protiv generala HV-a i da ne bi poduzela niti jedan logičan potez (raspisivanje tjeralice, bojkot pregovora s Gotovinom, objavljivane te činjenice u svjetskim medijima) protiv osobe koja je već navodno dva puta osuđena u toj zemlji i protiv koje se vodi kazneni postupak, stoji u reakciji Gotovinina odvjetničkog tima.
"Zar bi Francuska bez ikakva problema 1995., kada je gen. Gotovina postao glavni inspektor HV-a, izdala mu putovnicu, a 2001. na njegov je zahtjev i obnovila, da je i djelić ovoga sto piše Jutarnji istina."
"Izdavanje francuske putovnice ne bi bilo moguće da su postojale tri kaznene presude protiv generala Gotovine, jer bi on od 1992. po francuskim zakonima bio bjegunac", stoji, uz ostalo, u priopćenju odvjetničkog tima