Predsjednici države, Sabora i Vlade poslat će u utorak ili srijedu zajedničko pismo predsjednicima država, vlada i parlamenata članica EU s odgovarajućom argumentacijom o naporima koje Hrvatska čini da bude prepoznata kao zemlja koja ispunjava sve obveze, posebice glede suradnje s Haagom, rekao je Šeks u utorak na konferenciji za novinare.
Podsjeća da državni aparat, sve institucije imaju jasan nalog državnog vodstva za 'slučaj Gotovina' - identificirati, otkriti, uhititi i transferirati u Haag ili utvrditi da nije u Hrvatskoj.
Unatoč svemu, predsjednik Sabora vjeruje kako Hrvatska ima dobre izglede da pregovori s EU, ipak, počnu 17. ožujka.
Ocijenio je da bi odgoda početka pregovora s EU obeshrabrila proeuropske snage u Hrvatskoj. Odgoda, s obrazloženjem, da se (datum) pomiče, jer general Ante Gotovina nije u Haagu, frustrirala bi, i u velikoj mjeri, djelovala obeshrabrujuće na sve proeuropske snage u Hrvatskoj, rekao je Šeks, upitan plaši li se radikalizacije na unutarnje-političkom planu ako pregovori ne počnu 17. ožujka.
Drži kako to ne bi bio poraz HDZ, već bi, kaže, cijela javnost u kojoj raste europskepticizam, bila time dodatno frustrirana.
Ulažu se, navodi, veliki napori da se uvjeri EU i glavnu haašku tužiteljicu da takav postupak ne bi bio korektan prema Hrvatskoj te da se prije odgode trebaju sagledati sve posljedice.
Šeks ocjenjuje da nikakvi prosvjedi, primjerice braniteljskih udruga, neće ugroziti stabilnost Vlade i njene politike.
Dramatičnih je trenutaka bilo i u prosincu, podsjetio je Šeks.
Odbio je prozivke kako je glavni krivac što još nije imenovan Nacionalni odbor za praćenje pregovora s EU.
Zašto me Zlatko Tomčić proziva kad nijedna stranaka, ni pozicije, ni opozicije, još nije službeno predložila člana Odbora, pita se Šeks i priznaje' da nije lako naći zastupnike koji bi prihvatili taj vrlo odgovoran posao.
Šeks je najavio da će idući tjedan upriličiti političku raspravu povodom odgovora koje su mu nadležne institucije poslale vezano za zaključke koje su klubovi SDP-a, HSS-a i HNS-a predložili nakon revizijskog izvješće o pretvorbi i privatizaciji.
Iz tih odgovora proizilazi da postojeći zakoni ne omogućuje kazneni progon djela koja su otišla u zastaru, ali postoji mogućnost da se u sudskim postupcima čak i oduzme nezakonito stečena imovina.