Svečano euharistijsko slavlje s obredom preuzimanja naslovne crkve, na kojoj je već postavljen naslovnikov grb, predvodit će kardinal Bozanić. Uoči misnoga slavlja bit će prikazan dokumentarni film "Naš kardinal" redatelja Ninoslava Lovčevića. Dan prije, 26. veljače, bit će održana u crkvi sv. Jeronima svečana akademija.
Zbor kardinala osnovan je 1150. na čelu s kardinalom dekanom koji je u pravilu ostijski biskup. Od 1059. kardinali biraju papu. Godine 1973. papa Pavao VI. odredio je maksimalan broj od 120 kardinala koji imaju pravo birati Papu, a tu je odredbu potvrdio Ivan Pavao II.
Kardinalski zbor dijeli se na tri reda - biskupski, prezbiterski i đakonski. Kardinali biskupskog reda od Pape dobivaju naslov jedne od prigradskih crkava, a tom redu pripadaju i istočni patrijarsi.
Crkvu sv. Jeronima na čast kardinalske naslovne crkve uzdigao je 8. veljače 1566. papa Pio V. Otada 37 kardinala iz različitih naroda, među kojima je najviše Talijana, bili su njezini naslovnici. Kardinal Bozanić bit će 37 kardinal naslovnik, a u toj je časti naslijedio kardinala Franju Kuharića.
Još su dvojica kardinala naslovnika bili podrijetlom Hrvati - fra Felice Peretti da Montalto, budući papa Siksto V., potomak hrvatske obitelji iz Dalmacije te Leopold de Kollonitz, ostrogonski biskup i primas Mađarske, potomak stare hrvatske obitelji iz sela Kolunića u Petrovačkom polju, između Bosanskog Petrovca i planinskog prijevoja Oštrelja.
Papinski hrvatski zavod svetoga Jeronima u Rimu ustanovio je papa Leon XIII. Apostolskim pismom Slavorum Gentem 1. kolovoza 1901., međutim korijeni tog zavoda sežu u daleku prošlost.
Na molbu svećenika stonske biskupije Jeronima iz Potomlja, papa Nikola V. hrvatskoj koloniji u Rimu, okupljenoj oko bratovštine, dao je 21. travnja 1453. crkvicu sv. Marine, djevice i mučenice, i zemljište uz nju pokraj mauzoleja rimskog cara Augusta, gdje su Hrvati odmah izgradili gostinjac za hodočasnike i bolnicu. Ubrzo su i crkvicu temeljito obnovili te su ju dali posvetiti sv. Jeronimu.
Nakon što je svetojeronimska crkva uzdignuta na kardinalski naslov, njezin treći naslovnik postao je 20. studenoga 1570. Felice Peretti iz Montalta, i to je ostao do 24. travnja 1585., kada je izabran za Papu uzevši ime Siksto V. (1585.- 1590.).
On je dao srušiti staru crkvu i na njezinim temeljima sagradio novu, današnju crkvu koja je dovršena 1589.
Pri crkvi je ustanovio i Kaptol sv. Jeronima i odredio da u njemu mogu biti samo svećenici hrvatskog podrijetla.
Nakon Tridentskog sabora mnogi nacionalni centri, odnosno hospiciji u Rimu pretvoreni su u odgojne zavode za izobrazbu klera.
Papa Leon XIII. (1878. - 1903.) preuredio je 1901. zavod i promijenio mu ime - umjesto dotadašnjeg Collegium Chroaticum ad S. Hieronymium novo ime glasi Collegium Hieronymium pro chroatia gente.
Izrazu "pro chroatia gente" oštro su se usprotivili Talijani, Austrijanci, Mađari, pa čak i Crnogorci. Budući da Hrvati nisu imali svoje države, izraz "Chroaticum" u starom nazivu tumačili su kao geografski pojam, pa kao što su svojatali hrvatski teritorij, svojatali su i "Collegium Chroaticum...". Stoga je zavod dobio ime Ilirski. Stanje se zapetljalo te je zbog međunarodne afere zatvoren 10. studenoga 1910. Nakon Drugog svjetskog rata problema je s tim u vezi bilo i s jugoslavenskim vlastima.
Zahvaljujući papi Piju XI., zavod je ponovno otvoren 1924., a 1971. papa Pavao VI. dao mu današnje ime Hrvatski papinski zavod sv. Jeronima.
Na proslavi četiristote obljetnice Hrvatske crkve sv. Jeronima u Rimu okupio se velik broj hrvatskih biskupa na čelu s kardinalom Franjom Kuharićem. Oni su 21. listopada 1989. sudjelovali u svečanom misnom slavlju koje je predvodio papa Ivan Pavao II. i time kroz podršku Zavodu pokazao svoju brigu prema hrvatskom narodu.