U misnom slavlju sudjelovali su i apostolski nuncij Francisco Javier Lozano, pomoćni biskupi zagrebački Josip Mrzljak, Vlado Košić i Valentin Pozaić te grkokatolički episkop Slavomir Miklovš.
Kardinal Bozanić na početku je pozvao štovatelje blaženoga Alojzija Stepinca da u večerašnjoj misi mole za zdravlje Svetoga Oca koji je za svoga prvog posjeta Hrvatskoj hodočastio u zagrebačkoj katedrali na grob kardinala Stepinca.
Govoreći o današnjem vremenu u kojem, kako je rekao, vlada "religija blagostanja", dobra osjećaja u kojem religiozna ili duhovna iskustva kratkoročno ispunjavaju potrebe, umiruju tjeskobe i svakodnevnicu čine napetijom. Takva religija, naglasio je nadbiskup, nipošto ne traži zauzetost, obraćenje i obvezatnost zauzimanja stajališta, nego se nudi i traži religija po jeftinoj cijeni, odnosno ona religija koja u prvom redu teži zadovoljavanju čovjekove stakodnevne želje i potrebe.
Teškoće današnjeg svijeta pogađaju i kršćane i nekršćane i vjernike kao i one koji ne vjeruju. Kardinal se zapitao koliko možemo govoriti o kršćanskome križu te dodao da o tome ovisi kako se odnosimo prema težini života i možemo li patnju promatrati pogleda uprta u Krista u vjeri, nadi i ljubavi.
Nadbiskup Bozanić podsjetio je i na propovijedi kardinala Stepinca u kojima je često progovarao o ljudskom dostojanstvu bez obzira na vlast i vrijeme. Vraćajući se današnjem vremenu u svjetlu Stepinčevih razmatranja, kardinal Bozanić progovorio je o ozbiljnim pitanjima današnjega hrvatskog društva, o radu nedjeljom, o umjetnoj oplodnji, spolnom odgoju u školama, namjerno neriješenim pitanjima iz hrvatske prošlosti koja truju našu sadašnjost. Nabrojio je i tolike improvizacije, neprimjerene predstave ili financijsko sponzorstvo koje svoju ideologiju prodaje "u ime naroda".
Kolika mora biti doza bezobraštine, zapitao se kardinal Bozanić, kad se Crkvu kao cjelinu predstavlja nehumanom i neosjetljivom za potrebe najugroženijih. "Zar se može govoriti o stručnosti i objektivnosti kad se simbol križa želi izjednačiti i promatrati ga na istoj ravni kao i simbole totalitarnih režima fašizma, nacizma i komunizma", zapitao se kardinal. Pozvavši kršćanske roditelje na odgoj vlastite djece, podsjetio je da je u zadnje vrijeme u našoj javnosti pokrenuta rasprava o tzv. medicinski potpomognutoj oplodnji. Često se to čini, istaknuo je kardinal, tako da se Crkvi osporava i sama prisutnost u javnoj raspravi o toj temi, s porukom da se Crkva nema pravo miješati u to područje.
"Napose smo osjetljivi na sve što se odnosi na ljudski život od začeća do naravne smrti, jer u ljudskom životu prepoznajemo dar Oca Nebeskog i sam je život dar Stvoritelja. Budući da se radi o Božjem daru, za nas život ima neizrecivu vrijednost i kao vijernici mu pristupamo s osobitim poštovanjem", poručio je u propovijedi zagrebački nadbiskup.