Službena statistika, kako je istaknuto na svečanosti održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori, daje gospodarsku i socijalnu sliku Hrvatske. Statistički podatci govore npr. da je u proteklih 130 godina u Hrvatskoj rođeno 11,8 milijuna djece, najviše 1909., a najmanje prošle, 2004. godine, da se tijekom 20. stoljeća iz Hrvatske iselilo ukupno 2,6 milijuna ljudi.
Podsjećajući na prijelomnice u razvoju službene hrvatske statistike, ravnatelj Državnog zavoda Jakov Gelo podsjetio je, primjerice, na razdoblje 1919.-1939. kada je statistika doživjela veliki pad, parcijalizaciju rada i svela se na područje Zagreba, ili na 60-godine prošlog stoljeća kada doživljava značajan rast.
Stvaranje samostalne hrvatske države, početak 90-ih, odnosno 1991. Gelo je označio "sveopćim prevratom hrvatske statistike". Tada je započeo intenzivan metodološki prijelaz sa socijalističko-planske statistike na suvremenu statistiku prilagođenu standardima Europe i međunarodnih organizacija, tehnološko oživljavanje, istaknuo je Gelo na svečanosti održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Put približavanja suvremenoj, razvijenoj statistici još je dug, poručio je pritom Gelo.
Predstavnik statističkog odjela UN-a Heinrich Bruengger smatra da su dosadašnji uspjesi vrlo optimističan znak u odnosu na potpuno usklađivanje s pravnim stečevinama EU u trenutku kada Hrvatska postane članicom EU i u odnosu na uspostavu instuticionalnog okvira za potpunu usklađenost službene statistike.
Čestitke u povodu obljetnice hrvatske službene statistike, čiji rad pomaže u vođenju politike i usporedbi sa svijetom, statističarima je uputio i državni tajnik u Ministarstvu prosvjete Juraj Božičević, kao izaslanik pokrovitelja 130 obljetnice predsjednika Vlade Ive Sanadera.
Uz statističare, predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, HAZU i niza drugih institucija svečanosti su bili nazočni i predstavnici statističkih ureda susjednih zemalja.
Kao početak rada službene hrvatske statistike uzima se 18. veljače 1875. kada je kralj Franjo Josip I. potvrdio zakon o ustroju ureda i vijeća za zemaljsku statistiku u Hrvatskoj i Slavoniji. Na čelu tog statističkog vijeća bio je hrvatski ban Ivan Mažuranić, a prvi je ravnatelj statističkog ureda bio Milovan Zoričić koji je na čelu te ustanove ostao 37 godina, do 1912. godine.