Krajem prošle godine vanjski je dug banaka iznosio 10,2 milijarde dolara, dug države 9,9 milijardi dolara, dok je dug poduzeća, odnosno ostalih sektora iznosio 7,8 milijardi dolara. Statistika u vanjskom dugu vodi i izravna ulaganja koja su krajem prošle godine iznosila 2,2 milijarde dolara.
Visok iznos vanjskog duga, koji je premašio 30 milijardi dolara, te značajan rast zaduživanja banaka u inozemstvu u prosincu prošle i siječnju ove godine, ponukali su središnju banku da reagira. Sredinom prošlog tjedna, Savjet HNB-a donio je odluke o povećanju obvezne granične pričuve banaka sa 24 na 30 posto, te istodobno o smanjenju minimalne stope pokrivenosti deviznih obveza banaka deviznim potraživanjima sa 35 na 32 posto.
Izraženo u eurima, hrvatski je vanjski dug krajem prošle godine iznosio 22,2 milijarde eura, što je 80,2 posto BDP-a. Time je dosegnut plafon koji se još može tolerirati, izjavio je prošli tjedan guverner HNB-a Željko Rohatinski.
Prema podatcima središnje banke, vanjski je dug tijekom prošle godine porastao za 6,57 milijardi dolara, a najviše su tome doprinijele banke.
Ino dug banaka tijekom prošle godine porastao je za 2,86 milijardi dolara, sa 7,34 milijarde dolara krajem 2003. na 10,2 milijarde krajem 2004.
Banke su svoj vanjski dug najviše povećale upravo zadnji mjesec prošle godine. I dok su u jedanaest mjeseci prošle godine banke inozemni dug povećale za 1,67 milijardi dolara, samo u prosincu njihov je vanjski dug povećan za 1,17 milijardi dolara.
Trend zaduživanja nastavljen je i u siječnju jer banke, zbog velike potražnje za kreditima i gledajući svoj interes, kreditni potencijal povećavaju zaduživanjem u inozemstvu, upozorio je prošli tjedan guverner Rohatinski.
Podatci HNB-a pokazuju da su poduzeća svoj vanjski dug u prosincu povećala za 353,7 milijuna dolara, a tijekom prošle godine ukupno su ga povećala za 1,8 milijardi dolara. Tako je sa 6,03 milijarde USD krajem 2003. ino dug poduzeća povećan na 7,83 milijarde dolara krajem prošle godine, što je udio od 25,9 posto u ukupnom hrvatskom vanjskom dugu.
Izravna su ulaganja u prošloj godini povećana za 436,4 milijuna dolara, sa 1,8 milijardi krajem 2003. na 2,24 milijarde krajem 2004.
Država je pak svoj inozemni dug zadnji mjesec prošle godine povećala za 60,5 milijuna dolara, a ukupno ga je u prošloj godini povećala za 1,47 milijardi dolara, sa 8,48 milijardi dolara krajem 2003. na 9,94 milijarde krajem 2004.
Time je nastavljen i trend smanjenja udjela države u vanjskom dugu, a u prošloj godini taj je udio smanjen za oko tri postotna poena, sa 35,8 posto krajem 2003. na 32,9 posto krajem 2004.
Cilj je i posljednjih mjera središnje banke da se država što više financira na domaćem tržištu umjesto u inozemstvu. Naime, odlukom HNB-a o smanjenju minimalne stopa pokrivenosti deviznih obveza banaka deviznim potraživanjima sa 35 na 32 posto oslobađa se oko 4 milijarde kuna, a dogovorom s Ministarstvom financija i šest poslovnih banaka, umjesto za ožujak planirane emisije euro obveznica u vrijednosti 500 milijuna eura, država će se zadužiti za taj iznos na domaćem tržištu, najavio je nedavno Rohatinski.
Prema njegovoj procjeni, rast inozemnog duga u ovoj bi godini u apsolutnim iznosima trebao biti više nego dvostruko manji nego lani, oko 1,5 milijardi eura.