U odnosu pak na kraj studenoga 2003. vanjski je dug u studenom prošle godine bio nominalno veći za 31,7 posto, ili za 6,87 milijardi dolara.
Statistika središnje banke pokazuje da je samo u studenome vanjski dug povećan za 1,2 milijarde dolara u odnosu na mjesec prije, a tom rastu u odnosu na listopad, kao i u odnosu na kraj 2003. godine, najviše je pridonio rast zaduženja banaka, potom ostalih sektora, odnosno poduzeća, te rast vanjskog zaduženja države.
To je ujedno utjecalo i na daljnje smanjenje udjela države u ukupnom vanjskom dugu, a u "korist" banaka i poduzeća.
Tako su banke u jedanaest mjeseci prošle godine svoj vanjski dug nominalno povećale za 1,67 milijardi dolara i krajem studenoga dug banaka prema inozemstvu dosegnuo je 9,03 milijarde dolara.
Time je i udio banaka u ukupnom vanjskom dugu sa 31,2 posto krajem 2003. porastao na 31,6 posto krajem studenoga 2004.
Za oko 1,5 milijardi dolara vanjski su dug u jedanaest mjeseci prošle godine povećali ostali sektori (uglavnom poduzeća).
Tako je krajem studenoga prošle godine njihov inozemni dug dosegnuo 7,5 milijardi dolara, a svoj su udio u ukupnom vanjskom dugu poduzeća povećala sa 25,4 posto krajem 2003. na 26,2 posto krajem studenog 2004.
Inozemni dug države pak u razdoblju od siječnja do studenog prošle godine povećao se za 1,4 milijarde dolara i krajem studenog iznosi gotovo 9,9 milijardi dolara.
Država tako još uvijek ima najveći udio u vanjskom dugu, ali je taj udio sa 35,8 posto krajem 2003. smanjen na 34,6 posto krajem studenog prošle godine.