To je povećanje, smatra HUP, "potvrda da dosadašnje mjere Hrvatske narodne banke (HNB) nisu polučile željene rezultate".
"Taj veliki skok inozemnog duga te konstantno povećanje unutarnjeg duga samo su potvrda nepostojanja dugoročne ekonomske politike kojom bi se potrošnja, a posebno ona javna, držala pod nadzorom i efikasnim mjerama kreditne i monetarne politike svela na za naše uvjete podnošljive veličine", navodi se u priopćenju.
HUP podsjeća da su proteklih godina višekratno upozoravali na sve negativne posljedice i opasnosti povećanje inozemnog duga na hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini.
Poslodavci stoga smatraju potrebnim da se poslovna javnost cjelovito izvijesti ne samo o poduzetim mjerama već i o svim postojećim i budućim značajnim rizicima u stanju kritične zaduženosti te o načinima upravljanja tim rizicima.
HUP očekuje da nositelji gospodarske politike, suočeni sa ozbiljnošću situacije, poduzmu radikalne mjere u transformaciji javne uprave i cijelog javnog sektora u cilju smanjivanja rashoda proračuna i rasterećenja gospodarstva. Samo smanjenjem potrošnje, a primarno one fiskalne, pozitivno će utjecati na promjenu sada prevladavajućeg trenda zaduživanja, drže u HUP-u.
HUP je uvjeren da prije svega brzo i odlučno poboljšanje uvjeta poslovanja privatnog sektora može povećati proizvodnju, osnažiti nove proizvodne investicije i doprinijeti povećanju izvoza. Samo je povećanje proizvodnje uz istovremeno smanjenje potrošnje i poticanje opće klime štednje u zemlji moguće izbjeći rizik dužničkog sloma gospodarstva i države, smatraju u HUP-u zalažući se stoga za sveopći društveni konsenzus.