Hrvatski inozemni dug lani je rastao sporije nego godinu prije, ali je u apsolutnom iznosu povećan za 3,4 milijarde eura, na 22,2 milijarde eura, što predstavlja 80,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Time je dosegnut plafon koji se još može tolerirati, kazao je danas guverner HNB-a Željko Rohatinski u razgovor s novinarima.
Podsjetio je da je u Memorandumu Vlade o ekonomskoj politici za 2004. iskazano opredjeljenje da dug ostane na razini od oko 76 posto BDP-a, a kasnijim razvojem događaja i u razgovorima s MMF-om utvrđena je spremnost da rast ipak bude brži od predviđenog.
U prosincu je došlo do povećanja inoduga za 600 milijuna eura, isključivo pod utjecajem povećanog zaduživanja banaka koje su željele ostvariti bolju bilančnu sumu. Tako je zadnjeg dana prosinca lani inodug dosegnuo 22,2 milijarde eura (ili 30,2 milijarde dolara), od čega se 7,5 milijardi eura odnosilo na banke.
Trend zaduživanja nastavljen je i u siječnju jer banke, zbog velike potražnje za kreditima i gledajući svoj interes, kreditni potencijal povećavaju zaduživanjem u inozemstvu, kaže guverner. U Memorandumu o ekonomskoj politici za 2005, koji je izrađen, ali još nije potpisan, izraženo je čvrsto opredjeljenje da ne bi trebalo dopustiti daljnji rast udjela inozemnog duga u BDP-u. Tako bi, po procjenama, u ovoj godini prirast inoduga u apsolutnom iznosu trebao biti više nego dvostruko manji nego lani, procjenjuje se oko 1,5 milijardi eura, rekao je Rohatinski.
Po proračunu za 2005. država se planirala zadužiti za 300 milijuna eura, no to će sada zadovoljiti na domaćem tržištu.
Govoreći o mogućim scenarijama obuzdavanja rasta inozemnog duga, guverner je kazao da odabrana kombinacija mjera neće restriktivno djelovati na gospodarstvo i ne očekuje se rast kamatnih stopa na tržištu.
Prvom se mjerom povećava obvezna granična pričuva banaka sa 24 na 30 posto, odnosno za svakih 100 eura novog inozemnog zaduženja banke moraju 30 eura deponirati u HNB-u beskamatno uz neograničeni rok. Odluka se primjenjuje retroaktivno na sva ino-zaduženja od srpnja 2004. pa će tako banke morati dodatno izdvojiti 50 milijuna eura, čime će s toga osnova u HNB-u biti ukupno 244 milijuna eura, rekao je guverner.
Istodobno je, u cilju većeg financiranja države na domaćem tržištu umjesto njenog dodatnog zaduživanja u inozemstvu, donesena odluka kojom se smanjuje minimalna stopa pokrivenosti deviznih obveza banaka deviznim potraživanjima s 35 na 32 posto.
Time se oslobađa oko 4 milijarde kuna, a dogovorom s Ministarstvom financija i šest poslovnih banaka, umjesto za ožujak planirane emisije euro obveznica u vrijednosti 500 milijuna eura, država će se zadužiti za taj iznos na domaćem tržištu. Bankama ta razlika ostaje kao čista gotovina koju mogu koristiti za poslovanje i kreditiranje klijenata.
Rohatinski je kazao i da ne postoji interventna točka inoduga kod koje se će intervenirati već da će se pratiti trendovi i ako se trend povećanja nastavi HNB će reagirati novim mjerama, pa i povećanjem granične obvezne pričuve i iznad 30 posto.
Pritom se osvrnuo i na scenarij, mjeru, koja je najjednostavnija ali je vrlo oštra. Riječ je o dizanju obvezne granične pričuve banaka na 50 posto, uz koju bi bio zapravo eliminiran interes banaka za inozaduženjem jer bi za svakih 100 eura zaduženja banka morala deponirati u HNB polovinu tog iznosa. No, to bi imalo drastične ekonomske posljedice, kao posljedicu bitno povećanje kamatnih stopa ne samo na novoodobrene već i postojeće kredite (zbog ugovorene promjenjive kamatne stope). To bi se negativno odrazilo i na sektor poduzeća, izravno na stopu ekonomskog rasta i zato nismo primijenili takvu mjeru, kazao je guverner pojasnivši zašto su se odlučili na kombinaciju "batine i mrkve".
Hrvatska narodna banka (HNB) poslovnu će 2004. završiti s manjim dobitkom, za razliku od 2002. i 2003. kada je iskazan gubitak, zaključio je guverner.
(Hina) xdb yds