Sabor HNV-a sazvan je pod motom "Promjena daytonske u europsku BiH", a nazočili su mu i predstavnici oporbenih hrvatskih stranaka iz BiH, prognaničkih i kulturnih udruga Hrvata iz te zemlje kao nekoliko svećenika i redovnika Katoličke crkve.
Rad sabora pratio je i hrvatski veleposlanik u BiH Josip Vrbošić.
Sabornici su podržali stajališta što ih je u uvodnom izlaganju iznio predsjednik HNV-a fra Luka Markešić koji je ocijenio kako je u BiH i danas na djelu politika podjele i uništenja te zemlje protiv koje su se istaknuti Hrvati, okupljeni baš oko HNV-a, odlučno pobunili još 1994. godine kada je održan prvi sabor Hrvata BiH u opkoljenom Sarajevu.
Bio je to izraz otvorenog prosvjeda protiv politike tadašnje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kako u Hrvatskoj tako i u BiH za koju je procijenjeno da vodi trajnoj podjeli BiH i nestanku Hrvata iz Posavine i središnje Bosne.
"Daytonski sporazum, po kojemu je formirana daytonska BiH, zaustavio je rat ali nije zaustavio onu politiku koja je bila uzrok rata u BiH. Na žalost, ta politika i dalje postoji i djeluje. To je politika podjele i uništenja BiH kao suverene, nezavisne i cjelovite države i dok se ne zaustavi odnosno ne porazi ta politika nema ni trajnog i pravednog mira u BiH pa ni u cijeloj regiji Balkana", kazao je Markešić no nije imenovao stranke ili pojedince koje bi smatrao odgovornim za promoviranje takvih političkih ideja.
On je predložio - a sabornici su to i prihvatili - da se HNV odlučno angažira na promjeni daytonskog ustava kako bi se BiH transformirala u državu sa specifičnim federalnim ustrojem temeljenim na regijama ili kantonima.
Takva ideja zapravo je na tragu prvobitne ideje o kantonizaciji BiH koju je HNV promovirao prije jedanaest godina.
Ivo Komšić koji je bio i prvim predsjednikom HNV-a, ocijenio je u subotu kako je Washingtonski sporazum kojim je pod američkim patronatom uspostavljena Federacija BiH bio prvi ohrabrujući korak na tom putu, no ideja federalizma potom je napuštena, a Daytonski sporazum ju je zamijenio nacionalističkim konceptom unutarnjeg ustroja tako što je legalizirao Republiku Srpsku.
"Danas većina javnih osoba iz inozemstva govori kako je Daytonski sporazum 'luđačka košulja' za BiH no takva se situacija ne može izmijeniti bez sujelovanja onih koji su nam tu košulju i navukli", kazao je Komšić.
Sudinici sabora HNV-a ne dvoje kako će do izmjena ustavnog ustroja BiH ipak morati doći, a u zaključcima usvojenim na četvrtom saboru zatražili su da novi ustav osigura normativne mehanizme za očuvanje konstitutivnosti Hrvata, Bošnjaka i Srba, da se normira jedinstveni gospodarski sustav i prostor, primjene europski standardi u kulturi i obrazovanju te uspostave "partnerski i prijateljski" odnosi crkve i države koja - kako je istaknuto - u slučaju BiH morati biti sekularna.
HNV će svojim djelovanjem pokušati pomoći dostizanje ovih ciljeva a Markešić je istaknuo kako će najveća pažnja ipak biti posvećena problemu (ne)povratka izbjeglih i prognanih jer su oni ti koji najviše pate zbog nepostojanja uređene države koja bi štitila prava svih svojih građana.
"Jasno je da su pred HNV-om još uvijek važni poslovi i zadaće te da ono ima opravdane razloge daljeg postojanja i djelovanja na onim istim načelima koje smo prihvatili na Prvom saboru Hrvata u Sarajevu 6. veljače 1994. godine", zaključio je Markešić.