U noći s 13. na 14. veljače 1945. potpuno nepripremljeni Drezden je napalo više od 800 britanskih i američkih bombardera koji su izbacili 1478 tona eksplozivnih i 1182 tone zapaljivih bombi. Tijekom napade je uništeno preko 25 000 zgrada i 90 000 stanova a život je izgubilo oko 25 000 stanovnika.
U javnosti je i šezdeset godina nakon bombardiranja još uvijek aktualna kontroverza oko toga u kojoj je mjeri uništenje Drezdena, koji je početak 1945. dočekao kao jedan od najmanje oštećenih njemačkih gradova, bilo vojno opravdano s obzirom na to da se u gradu nije nalazila značajnija vojna industrija. Drezden je pred kraj rata služio prvenstveno kao utočište desecima tisuća izbjeglica koje su u glavni grad Saske došle iz istočnih dijelova tzv. Trećeg Reicha bježeći pred ruskim postrojbama.
Razaranje Drezdena u posljednje vrijeme služi desno ekstremnim snagama te posebice Nacionalsocijalističkoj stranci Njemačke (NPD) kao izlika za provokacije. Tako je predvodnik NPD-au saskom parlamentu Holger Apfel prije nekoliko tjedana izjednačio bombardiranje Drezdena s holokaustom nad europskim židovima tijekom nacionalsocijalističke vladavine čime je izazvao žučnu diskusiju te pokrenuo zahtjeve za zabranom NPD-a zbog protuustavnog djelovanja. Desni radikali i neonacisti također za nedjelju planiraju marševe kroz ulice Drezdena gdje će još jednom ponoviti svoju povijesno nedokazanu tezu o preko 100 000 žrtava bombardiranja i genocida "nad nedužnim Drezdenom", događaja "strašnijeg od bacanja atomske bombe na Japan".
Drezdenski gradonačelnik Ingolf Rossberg (Liberalno demokratska stranka FDP) je u razgovoru za "Stuttgarter Zeitung" od subote opovrgao višegodišnju tezu o "nedužnosti" svoga grada. Drezden je početkom 1945. bio najveća opstala tvornica oružja Hitlerove Njemačke pa se stoga moramo oprostiti od formule nedužnog grada, pojasnio je Rossberg te zaključio da demokracija ne trpi prešućivanje činjenica.
No kako su pokazala istraživanja javnog mišljenja provedena među građanima Drezdena većina građana ovog grada danas još uvijek smatra da je bombardiranje pred sam kraj rata predstavljalo čin odmazde nad nedužnim stanovništvom a ne vojno opravdani postupak. Za takav stav je djelomična kriva i propaganda DDR-a koja je 45 godina širila tezu o bombardiranju kao djelu "anglosaksonskih imperijalista". Rossberg smatra da stoga, unatoč mnogim starijim građanima Drezdena koji se još uvijek sjećaju napada, današnju komemoraciju osim žalosti i sjećanjima treba posvetiti pomirenju.
Tijekom bombardiranja uništena a prošlog ljeta ponovno podignuta Gospina crkva (Frauenkirche) u središtu Drezdena u međuvremenu je postala simbol pomirenja engleskog i njemačkog naroda. Križ koji krasi vrh kupole iskovan je u Velikoj Britaniji a njegovu izradu financirala je zaklada Gospine crke koja širom Velike Britanije okuplja pojedince koji se zalažu za pomirenje. Kao simbolički znak patnje oba naroda za vrijeme Drugog svjetskog rata John Irvine, dekan katedrale u Coventryju koju su početkom rata u potpunosti uništili njemački bombarderi, uručiti će kopiju raspela pronađenih pod ruševinama katedrale. Nedjeljnoj komemoraciji tijekom koje će Gospina crkva biti ponovno otvorene na nekoliko sati, prisustvovati će i veleposlanici četiriju sila pobjednica Francuske, Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije.