Žganec je sudjelovao na visokom segmentu Komisije za društveni razvoj na kojem se 10. i 11. veljače okupilo sedamdesetak ministara i drugih visokih dužnosnika zemalja iz cijeloga svijeta koji su govorili o provedbi Kopenhaške deklaracije i Programa akcije, dokumentima sa sastanka na vrhu o društvenom razvoju održanom 1995. u Kopenhagenu.
Žganec je rekao kako je unatoč razvoju tehnologije, znanstvenim postignućima i društvenom napretku početak trećeg milenija suočio svijet s krizom države blagostanja i siromaštvom u nekim područjima. To, kazao je on, prema mišljenju hrvatske Vlade traži pronalaženje novih zajedničkih načina u rješavanju tri ključna pitanja summita iz Kopenhagena, iskorjenjivanja siromaštva, zapošljavanja i socijalne integracije.
Rasprava na Komisiji za društveni razvoj bit će jedan od predložaka za sastanak na vrhu o postignućima Milenijske deklaracije UN-a, koji će u rujnu ove godine okupiti šefove država ili vlada u sjedištu UN-a u New Yorku.
Govoreći o Hrvatskoj, Žganec je rekao kako socijalnu situaciju u zemlji karakteriziraju proces tranzicije i problemi proistekli iz sukoba početkom 1990-tih, a da hrvatska Vlada pripremajući se za daljni ekonomski razvitak i integraciju u EU nastoji restrukturirati socijalni sektor. Naglasio je kako reforma sustava socijalne skrbi znači sve značajniju ulogu lokalne samouprave i civilnog društva u socijalnoj skrbi koja usklađena s preobrazbom tržišta radne snage predstavlja model tzv. kombinirane socijalne politike.
"Socijalna politika u Hrvatskoj je primarno orijentirana prema stvaranju uvjeta za stimuliranje ekonomskog rasta i razvitka kao i aktivnu politiku zapošljavanja i upravljanja ljudskim resursima, u skladu sa standardima EU-a", rekao je. Istodobno nastoji se usmjeriti javnu potrošnju prema ustanovljenim prioritetima najranjivijih socijalnih skupina, obuhvaćajući što je moguće veći broj onih koji su ispod granice siromaštva, dodao je.
Žganec je naveo kako je 18,2 posto stanovništva Hrvatske relativno siromašno, što je na crti indikatora siromaštva u nekim članicama EU, ali da bi bez važnih socijalnih transfera i mirovina 40 posto stanovništvo bilo u opasnosti od siromaštva. Kazao je da je stvoren niz programa za zaštitu socijalno ranjivih skupina, djece, mladih, obitelji i invalida.
Nakon reforme mirovinskog sustava nastavljaju se mjere za poboljšanje uvjeta života umirovljenika. Aktivnom politikom zapošljavanja nastoji se pomoći nezaposlenima da dođu do posla, a posebnu pozornost hrvatska Vlada obraća na posebice ugrožene skupine poput žena, mladih bez radnog iskustva, radnika starijih od 50 godina te invalida, rekao je državni tajnik Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Nino Žganec na Komisiji za drušveni razvoj Ekonomskog i socijalnog vijeća UN-a.