Deficit konsolidirane središnje države iskazan je prema metodologiji GFS 1986, bez kapitalnih prihoda, na gotovinskoj osnovi.
Konsolidirana središnja država uz državni proračun uključuje i poslovanje izvanproračunskih fondova i agencija (zavodi za mirovinsko i socijalno osiguranje, DAB, HAC, HC, HFP).
Prema podatcima Ministarstva financija, ukupni prihodi i potpore proračuna konsolidirane središnje države u jedanaest mjeseci prošle godine iznosili su 76,86 milijardi kuna, a rashodi su bili 78,8 milijardi kuna, odnosno s neto posudbama 87,8 milijardi kuna.
Samo državni proračun u jedanaest je mjeseci prošle godine uprihodovao 70,95 milijardi kuna, što je 86,2 posto prihoda planiranih rebalansom proračuna, dok su rashodi izvršeni u iznosu 75,57 milijardi, ili 90,8 posto planiranog.
Rashodi i neto posudbe državnog proračuna u jedanaest mjeseci prošle godine iznosili su ukupno 78,34 milijarde kuna.
Prema metodologiji GFS 1986, ukupni je manjak središnjeg državnog proračuna u tom razdoblju iznosio 7,39 milijardi kuna.
Prema podatcima Ministarstva financija, najznačajniji prihodi središnjeg državnog proračuna i nadalje su PDV i socijalni doprinosi.
Tako je središnji proračun od PDV-a u jedanaest mjeseci prošle godine prikupio 26,99 milijardi kuna ili 6,6 posto više nego u istom razdoblju 2003., dok su prihodi od socijalnih doprinosa porasli za 7,6 posto i od njih je proračun prikupio 26,71 milijardu kuna.
Blagi porast bilježi se i kod trošarina od kojih je prikupljeno oko 7,3 milijarde kuna, ili 1,8 posto više nego u jedanaest mjeseci 2003., kao i kod poreza na dobit (2,86 milijardi kuna ili 1,1 posto više).
Manje je pak prikupljeno od poreza na dohodak (2,75 milijardi kuna ili 1,1 posto manje nego u istom razdoblju 2003.), dok je po osnovi poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije prikupljeno 1,6 milijardi kuna. To je 10,2 posto manje nego li u jedanaest mjeseci 2003., ali je to, napominju analitičari Ministarstva financija, očekivano s obzirom na brojne ugovore o slobodnoj trgovini te liberalizaciju vanjskotrgovinske razmjene.
Na rashodnoj pak strani proračuna, od ukupno 75,57 milijardi kuna, gotovo polovica, točnije 48,3 posto ili 36,53 milijarde kuna 'otišla' je na socijalne naknade, ponajprije za isplatu mirovina, posebno starosnih, te nešto manje invalidskih i obiteljskih mirovina.
Za naknade za socijalnu pomoć proračun je u jedanaest mjeseci prošle godine isplatio 10,23 milijarde kuna, pri čemu je najviše utrošeno za isplatu obiteljskih i invalidskih mirovina, doplatka za djecu itd.
Više od četvrtine ukupnih proračunskih rashoda (26,7 posto) ili iznos od 20,15 milijardi kuna rashod je proračuna za naknade zaposlenima, pri čemu se najveći dio (17,06 milijardi kuna) odnosi na plaće.
Rashodi za subvencije, koje se sastoje od subvencija trgovačkim društvima u javnom i izvan javnog sektora, izvršeni su u iznosu 4,53 milijarde kuna. Proračun je za subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru u jedanaest mjeseci prošle godine izdvojio 2,56 milijardi kuna, a najveći dio tih subvencija otišao je za subvencije Hrvatskim željeznicama.