HINA - Financijski servis
Cijena toplinske energije odredit će se tarifnim sustavom, u kojemu će jedna od komponenti biti cijena goriva, predviđeno je prijedlogom zakona o proizvodnji, opskrbi i distribuciji toplinskom energijom čiji je konačni prijedlog Vlada danas uputila Saboru na donošenje.
Vlada je odustala od prvotne namjere uvođenja automatizma za određivanje cijene grijanja.
Između dvaju čitanja odustalo se od automatizma jer bi to bio udar na standard građana, objasnio je ministar gospodarstva Branko Vukelić.
No, potvrdio je da će jedan od bitnih elemenata tarifnog sustava biti cijena goriva.
Vukelić pritom, kako kaže, ne želi kalkulirati kada će i koliko grijanje poskupjeti, odnosno hoćemo li već sljedeće zime plaćati skuplje grijanje.
Zakonom se ide i na individualizaciju potrošnje, što znači provedbu načela "platiti koliko je potrošeno", kazao je ministar.
Podsjetio je da novi stanovi moraju imati ugrađena mjerila potrošnje, da postoje mogućnosti da se oni ugrade i u neke ranije izgrađene zgrade. Tamo gdje to nije moguće, tvrdi, postoji način da se obračuna potrošnja i bez mjernog uređaja.
Trenutno cijena toplinske energije ne pokriva troškove, postoje i problemi u naplati, a rezultat svega je da većina toplinarskih tvrtki ima gubitke i nema sredstava za razvoj, upozorava Vukelić.
Kao jedan od ciljeva zakona stoga navodi stvaranje uvjeta za značajnija ulaganja u toplinski sustav.
Kako bi zaživio program One Stop Shopa prema kojem bi Financijska agencija bila tijelo koje će za tvrtke obaviti sve potrebne administrativne poslove vezane za pokretanje posla, Vlada je predložila hitne izmjene Zakona o FINA-i.
Potrebne prilagodbe učinit će se i novim zakonom o sudskom registru, koji je u izradi, a ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt ističe i da je gruntovnicama dan nalog da prioritet budu predmeti koje dobije od FINA-e.
Hrvatska Vlada osnovala je povjerenstvo za praćenje provedbe projekta plinofikacije, izvijestio je danas novinare ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić.
Na čelu povjerenstva je premijer Ivo Sanader, rekao je Vukelić.
U Vladi, kaže, nisu zadovoljni realizacijom projekta izgradnje magistralnog plinovodnog sustava.
Za to, dodaje, postoje i objektivni razlozi, neki problemi na trasi magistralnog plinovoda Pula-Karlovac, te problem stalnog mijenjanja lokacije za izlazak plinovoda na obalu.
Hrvatska će nastojati svojim zračnim prijevoznicima osigurati i pravo letenja unutar EU, dakle između pojedinih zemalja članica, a ne samo između Hrvatske i pojedine od tih zemalja, najavio je danas ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta.
Vlada je, naime, odlučila pokrenuti postupak sklapanja sporazuma s Europskom zajednicom o određenim aspektima zračnog prometa.
Tim sporazumom unose se odredbe o nediskriminirajućem odnosu prema svim zračnim prijevoznicima zemalja članica EU-a prema hrvatskom tržištu bez obzira iz koje zemlje prijevoznici dolaze, a što do sada nije bilo moguće prema dvostranim sporazumima.
Kroz pregovore o tom sporazumu Hrvatska će nastojati izboriti reciprocitet za hrvatske zračne prijevoznike u pristupu zrakoplovnom tržištu zemalja zajednice, najavio je Kalmeta.
Vlada je pohvalila rad Savjeta za prostorno uređenje Države u prošloj godini, ocijenivši da je ispunio svoju zadaću, uspio se, uz resorno ministarstvo, nametnuti kao ključni čimbenik u zaštiti prostora.
Zakoni koje Vlada predlaže i propisi koje donosi ubuduće će prije donošenja morati imati procjenu učinaka na državni i lokalne proračune, procjenu socijalnog i ekološkog učinka.
Predviđeno je to dvama aktima koje je danas Vlada prihvatila, a jedan od njih su i izmjene njenog Poslovnika.
Na taj korak Vlada se odlučuje želeći eventualne probleme u provedbi zakona svesti na najmanju mjeru.
Pripremu projekta održivog zdravstvenog sustava, čija je svrha reforma tog sustava, darovnicom do 425.000 američkih dolara podržat će Međunarodna banka za obnovu i razvoj.
Do lipnja ove godine švedska će Vlada Hrvatskoj staviti na raspolaganje dodatnih 880.000 švedskih kruna, a u sklopu projekta potpore Ministarstvu europskih integracija u procesu koordinacije upravljanja i praćenja financijske pomoći EU.
Time se ukupan doprinos Švedske penje na 2,3 milijuna kruna.