Albanci novom teritorijalnom podjelom postaju većinsko stanovništvo u skoro svim jedinicama lokalne samouprave u zapadnoj Makedoniji. Decentralizacija vlasti i pravilna zastupljenost nacionalnih zajednica predviđena je Ohridskim ugovorom, donijetim 2001. godine nakon oružanog sukoba makedonskih oružanih snaga s pobunjenim Albancima.
Temeljem Ohridskog ugovora, većim gradovima pripojene su ruralne općine s albanskim stanovništvom tako da su Makedonci postali manjina, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo.
Neke izjave albanskih čelnika u predizbornoj kampanji pridonijele su tom nezadovoljstvu i zaoštrile makedonsko-albanske odnose.
Tako je primjerice kandidat oporbene Demokratske partije Albanaca Mevijem Tairi u subotu poručio da će Albanci iskoristiti svoja prava i to na način da će Makedonci, u Tetovu, Gostivaru i nekim drugim općinama gdje su Albanci većina, izgubiti radna mjesta u svim javnim ustanovama i poduzećima. Tairi je rekao da se takva praksa primjenjuje prema Albancima u Skoplju.
Ova izjava izazvala je negodovanja u makedonskom političkom bloku i protumačena je kao otvorena najava diskriminacije Makedonaca od Albanaca.
Od Tairijevih izjava ogradila se i njegova stranka. Predstavnici ostalih nacionalnih zajednica upozoravaju da se načelo ravnomjerne zastupljenosti etničkih manjina u administraciji, javnim ustanovama i policiji zloupotrebljava posljednje dvije godine u korist Albanca, kako bi se postigla njihova uposlenost od 25 posto, razmjerno njihovu udjelu u ukupnom broju stanovništva.
Inače u Makedoniji je gotovo 40 posto građana nezaposleno što govori o teškoj gospodarskoj situaciji u kojoj je teško osigurati jednaku zaposlenost pripadnicima svih etničkih zajednica.
Lokalnim izborima u ožujku stupaju na snagu zakoni o decentralizaciji vlasti i o novoj teritorijalnoj podjeli općina. Kako općine dobivaju mnogo veće ovlasti nego do sada interes za mjesto gradonačelnika je velik. Za svako mjesto prijavljuje se i po desetak kandidata.