Ugovor, koji će osigurati opskrbu Kongresne knjižnice hrvatskom literaturom, potpisali su ministar kulture Božo Biškupić i glavni knjižničar Knjižnice James Billington.
"To je u prvom redu zbog Hrvatske, zbog promocije hrvatske kulture i hrvatske književnosti, a i zbog stotina tisuća Hrvata koji žive ovdje", rekao je Biškupić novinarima.
Ministarstvo kulture ubuduće će poticati slanje Kongresnoj knjižnici hrvatskih djela i hrvatskih naslova iz povijesti, znanosti, književnosti, teologije i drugih područja.
Pojačat će se i slanje hrvatskih časopisa u Kongresnu knjižnicu do kojih je do sada teže dolazila.
Biškupić je prigodom potpisivanja ugovora predao knjižnici nekoliko značajnih knjiga vezanih uz kulturnu povijest Hrvatske koje ta ustanova nije imala.
Kongresna knjižnica, osnovana 1800-te, najveća je svjetska riznica znanja i stvaralaštva u kojoj je pohranjeno više od 28 milijuna knjiga i drugog pisanog materijala na 460 jezika. Ona posjeduje i najveću svjetsku zbirku pravnih materijala, filmova, karata, pisanog glazbenog materijala i zvučnih zapisa.
Prije uspostave neovisne Hrvatske materijal na hrvatskom jeziku katalogiziran je pod srpsko-hrvatski, a već pet godina pod hrvatskim jezikom, od 2000-te kada je Kongresna knjižnica prihvatila novu katalogizaciju.
U knjižnici već 30 godina rade i dva Hrvata, Šime Letina iz Zadra i Božo Bačak iz Tomislavgrada.
Među najstarijim knjigama pohranjenim u Kongresnoj knjižnici primjerak je Hrvojevog misala iz 1493. godine, katoličkog molitvenika napisanog na glagoljici, rekao je Letina.
U predavanju koje je održao u Kongresnoj knjižnici Biškupić je ocrtao hrvatski kulturni identitet kao srednjoeuropske i mediteranske zemlje koja ima dodira i s balkanskim zemljama.
Biškupić je govoreći o kulturnoj politici Hrvatske u tranziciji rekao da je ona u godinama nakon stjecanja neovisnosti bila usmjerena na očuvanje kulturnog nasljeđa, kulturnog života i infrastrukture. On je kazao da je ta politika omogućila da unatoč ratu ne dođe do tranzicijskog šoka. Izbjegnuto je istodobno zatvaranje velikog broja kulturnih institucija, a neoliberalna ekonomija nije dovela do ozbiljnijeg smanjivanja javnih izdataka za kulturu koji su sada na oko 1 posto proračuna što je na razini većine europskih zemalja.
Od kraja 1990-tih Hrvatska ulazi u razdbolje zrele tranzicije ili čak posttranzicijsku fazu u kojem jača uvođenje političkog, tržišnog i kulturnog pluralizma, rekao je Biškupić.
Glavni ciljevi sadašnje hrvatske kulturne politike su kulturni pluralizam, kreativna autonomija, jačanje broja i vrsta izvora financiranja te dovođenje kulture u središte interesa zemlje, kazao je Biškupić.
Dodao je da će u narednim godinama proces ulaska u Europsku uniju i globalizacija najsnažnije oblikovati kulturnu politiku Hrvatske.
Biškupić je naglasio značenje održavanja kulturnih veza s hrvatskom dijasporom posebice u europskim zemljama, te u SAD-u, Kanadi, Australiji i na Novom Zelandu gdje su najveće skupine hrvatskih iseljenika.
Napomenuvši da Hrvatska ima jednu od najvećih iseljeničkih populacija u svijetu, oko 4 milijuna ljudi, Biškupić je kazao da ona prema njima razvija posebnu kulturnu politiku organizirajući dodatno obrazovanje na hrvatskom jeziku, kulturnu razmjenu i programe te podupire više obrazovanje iseljenika u Hrvatskoj.
Istaknuo je kako postoji potreba da Hrvatska više nego dosad pomogne Hrvatima u BiH, gdje su oni konstitutivni narod, u obnovi kulturnih i sakralnih objekata i kulturi općenito jer za tim u BiH postoji velika potreba, a nedostaje sredstava.