ZAGREB - Predsjednik Vlade Ivo Sanader u današnjem je pismenom obraćanju javnosti u povodu Dana sjećanja na holokaust kazao da je taj dan prigoda da se ukaže na neprihvatljivost antisemitizma, ksenofobije, ekstremizma, isključivosti, radikalizma, nesnošljivosti i političkog nasilja. U premijerovoj poruci se ističe važnost toga da se strašni zločini ne zaborave, jer povijest ne nestaje odlaskom generacija koje su je živjele. "Želim stoga na ovaj dan poručiti svim hrvatskim građanima da pridonesu zajedničkom dobru - razvoju i njegovanju tolerancije i dijaloga našeg društva koje želimo razvijati na temeljima vrijednosti suvremene demokratske Europe", kaže se u poruci premijera Sanadera.
ZAGREB - Hrvatski zavod za javno zdravstvo smatra neutemeljenim i neprovjerenim napise o ugroženosti zdravlja hrvatskih potrošača zbog uzimanja hrane s nedopuštenim i štetnim prehrambenim aditivima. Zavod smatra štetnim plašenje potrošača i prokazivanje pojedinih proizvođača hrane ili proizvoda kao onih koji sadrže aditive, uzročnike bolesti. Zavod je priopćenjem reagirao na tekst objavljen u "Jutarnjem listu" gdje se navodi da se u sladoledu, keksima i sokovima na hrvatskome tržištu nalazi 30 aditiva zabranjenih u Europskoj uniji te na knjigu "Što se krije iza E-brojeva" autorica Dade Lerotić i Ivane Vinković-Vrček. Zavod tvrdi da nema razlike u vrstama aditiva i njihovoj primjeni u Hrvatskoj ili u bilo kojoj od zemalja EU-a jer su, kako stoji u priopćenju, hrvatski propisi potpuno usklađeni s onima u EU i osnovnim načelima Svjetske zdravstvene organizacije.
ZAGREB - Sažetcima triju ugovora između Republike Hrvatske i Deutsche Telekoma (DT) iz listopada 2001., kojima je DT postao vlasnikom 51 posto dionica tadašnjih Hrvatskih telekomunikacija (HT), prvi su put javnosti iznesene mjerodavne činjenice o toj poslovnoj transakciji odnosno drugom dijelu privatizacije HT-a, sadašnjeg T-HT-a. Sažetci, koje je za resorno ministarstvo pripremila jedna odvjetnička kuća, obuhvaćaju više područja međusobnih odnosa, prava i obveza između Republike Hrvatske, DT-a i HT-a. Tako za mobilnu telefoniju stoji da se Hrvatska obvezala neodobravati više od četiri UMTS koncesije, a četvrtu neće dodijeliti do 2009. HT po ugovoru nije obvezan do 18. listopada 2006. drugim koncesionarima omogućiti nacionalno povezivanje (roaming) između mreža druge i treće (GSM-UMTS) i mreže treće generacije (UMTS-UMTS). Iz sažetka ugovora vidljivo je i da je natječaj za trećeg mobilnog operatera odnosno za kombiniranu koncesiju GSM/UMTS mogao biti objavljen još početkom 2002., ali uz klauzulu da novi koncesionar ne može početi s radom prije 1. listopada 2003. Četvrta bi UMTS koncesija tako sada mogla biti dodijeljena tek 2009.
ZAGREB - Hrvatska naftna kompanija Ina ocijenila je danas da joj plavi dizel stvara dodatne troškove vezane uz proizvodnju, transport i skladištenje te stoga predlaže da poljoprivrednici i ribari koriste obično dizelsko gorivo, a da im država na temelju dokaza o namjenskoj potrošnji refundira troškove poreza koji se ne obračunavaju u cijeni plavog dizela. Priopćenje je uslijedilo nakon što je ovoga tjedna Ministarstvo poljoprivrede zatražilo od Ine pojašnjenje za najnovija poskupljenja plavog dizela. U Ini naglašavaju da cijene plavog dizela i drugih goriva moraju pratiti cijene na međunarodnom tržištu te da je potrošnja plavog dizela od uvođenja 2001. porasla 2,5 puta a, kako kažu, razlog tomu nije povećana gospodarska aktivnosti i poljoprivredna proizvodnja. Ina podsjeća da je gotovo privatizirana tvrtka koja funkcionira po tržišnom principu i ističe da je "tržište naftnih derivata u Republici Hrvatskoj otvoreno te da je svima omogućen uvoz i distribucija svih vrsta goriva".
OSIJEK - Od ukupno 330.506 stanovnika u Osječko-baranjskoj županiji po popisu iz 2001. dvjesto tisuća živi u općinama, gradovima i mjestima u minski sumnjivim područjima, kazao je danas Otto Jungwirth, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje, predajući županu Krešimiru Bubalu i gradskim i općinskim čelnicima karte minski sumnjivih površina. Kako je rekao, država još nema godišnji plan razminiranja jer do sada Vlada nije prihvatila Nacionalni program protuminskog djelovanja, po kojem bi do 2009. za razminiranje trebalo osigurati 450 milijuna kuna godišnje. Za ovu je godinu iz državnog proračuna izdvojeno 150 milijuna kuna, te ukoliko se ne pronađe još novca, razminiranje u Osječko-baranjskoj županiji biti manje od planiranog. Lani je u županiji razminirano oko šest milijuna četvornih metara, dok je za ovu je godinu planirano 12 milijuna, a HCR će u suradnji s Ministarstvom kulture zatražiti novce iz predpristupnih fondova EU-a.
DELNICE - Poglavarstvo Primorsko-goranske županije uputit će Saboru i mjerodavnim ministarstvima Inicijativu za izmjenu Zakona o brdsko-planinskim područjima, odnosno prijedlog da porezni prihodi lokalne samouprave na tim područjima ostanu njihovi stalni prihodi i nakon isteka roka primjene članka Zakona o brdsko-planinskom području koji to omogućava, zaključeno je danas na sjednici županijskog Poglavarstva u Delnicama. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o brdsko-planinskim područjima utvrđeno je da su porezne olakšice na prihode od poreza na dohodak i poreza na dobit koje se ostvare u jedinicama lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja prihodi tih jedinica, a ne državnog proračuna. Porezne olakšice primjenjuju se, po zakonu, od srpnja 2003. do srpnja 2005.
KARLOVAC - Karlovačka mesna industrija PPK otkupit će sav tržni višak stoke za klanje s područja Karlovačke županije, i to po cjeniku Croatiastočara, rečeno je danas na konferenciji za novinare održanoj nakon sastanka predstavnika resornog ministarstva, županije, dviju udruga proizvođača mlijeka i predstavnika PPK. Predsjednik Udruge proizvođača mlijeka KIM-a Zdenko Močnik smatra da će današnja odluka indirektno znatno unaprijediti mljekarstvo, jer mljekari do sada nisu mogli na tržištu prodati mušku telad mliječnih pasmina, jalove junice i tzv. izlučene krave, što ih je kočilo u širenju broja mliječnih krava.
ŠIBENIK - Gradonačelnici Knina, Drniša, Skradina i Vodica, te načelnici općina Murter, Pirovac i Kistanje potpisali su danas s direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinkom Mladineom, ugovor o sufinanciranju sanacije odlagališta komunalnog otpada u tim sredinama, u vrijednosti od 58.652.105 kuna. Riječ je o bespovratnim sredstvima, koja su Šibensko-kninskoj županiji dodijeljena na temelju drugoga poziva za prikupljanje ponuda, objavljenog u listopadu 2004. Najviše sredstava dobio je Drniš za sanaciju odlagališta "Moseć" (25,9 milijuna kuna), te Knin za drugu etapu sanacije "Male Promine" (10,1 milijuna kuna). Osim za službena odlagališta, Fond u ovoj godini osigurati i oko 6 milijuna kuna za uređenje 300 - 400 divljih odlagališta u Hrvatskoj za koja se, u suradnji s inspekcijama, utvrdi da ugrožavaju zdravlje stanovnika okolnih naselja", ustvrdio je Mladineo.