Pokazuju to podaci iz Ankete o radnoj snazi i usporedbe Hrvatske s europskim zemljama koje je izradio Državni zavod za statistiku.
Stopa zaposlenosti, izražena kao postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu u dobi od 15 do 64 godine, u anketom obuhvaćenih 30 zemalja, po podacima za 2003. godinu, kretala se u rasponu od najnižih 51,2 posto u Poljskoj do najviših čak 85 posto na Islandu.
Uz Island, na vrhu ljestvice po visini stope zaposlenosti su Švicarska sa udjelom zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu od 77,8 posto, Norveška 75,5 posto, Danska 75,1 posto, Nizozemska 73,5 posto, Švedska sa 72,9 posto.
Nakon Poljske, među zemljama sa najnižim stopama zaposlenosti samo u EU-25 su Malta sa stopom zaposlenosti od 54,2 posto, Italija 56,1 posto, Mađarska 57 posto, Slovačka 57,7 posto, Grčka 57,8 posto.
Proizlazi da nižu stopu zaposlenosti od Hrvatske među europskom 25-oricom ima samo Poljska. Nižu stopu od hrvatske ima i zemlja kandidat za EU Bugarska sa udjelom od 52,5 posto.
Slična su kretanja i kada se posebno promatra stopa zaposlenosti muškaraca i žena.
Udio zaposlenih muškaraca u radno sposobnom stanovništvu u Hrvatskoj, po podacima za drugo polugodište 2003. godine, iznosi 59,6 posto, a žena 47 posto.
Stopa zaposlenosti muškaraca u EU-25 pak iznosi 70,9 posto te žena 55,1 posto.