Naglasila je da za sada nigdje u svijetu problem balastnih voda nije posve riješen te da Hrvatska ne može primjeniti neki već iskušan oblik nadzora dodavši da je to pitanje u Jadranu moguće kvalitetno rješavati samo na razini regionalne suradnje susjednih država.
Seminar o rezultatima projekta "Pitanja o brodskom vodenom balastu od interesa za Hrvatsku: mogućnost korištenja norveških iskustava i znanja", na kojem su znanstvenici s norveškog Fridtjof Nansens Instuta iz Osla iznijeli projekcije kretanja brodova i procjene rizika od balastnih voda u Jadranu, organiziran je uz potporu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.
Maja Markovičić Kostelac kazala je da do potpunog razvoja tehnologije za pročišćavanje balastnih voda neće biti jasnog rješenja tog problema te da za sada nije moguće provoditi potpun nadzor balastnih voda.
Tehnologija za pročišćavanje balastnih voda, ovisno o njenom daljnjem razvitku, može biti na osnovi kemijskog, biološkog ili mehaničkog pročišćavanja. Uvođenja opreme za pročišćavanje povećat će cijene i troškove transporta tereta, pa bi radi uštede, trebalo omogućiti da tim uređajima može rukovati posada broda.
Jedan od načina nadzora balastnih voda je i uzorkovanje prije njihova izlijevanja u more. Uzimanje uzorka balastnih voda moglo bi biti kvalitetno rješenje, ali, po odredbama međunarodne konvencije o balastnim vodama, ono ne smije produljiti boravak brodova u lukama.
Uzorkovanje mikroorganizama, ovisno o vrsti, traje od nekoliko sati do tri dana, a uzimanje uzorka na mjestu istjeka balastnih voda je otežano, pa je ta mjera nadzora teško provediva, kazala je Markovičić Kostelac.
Stajališta stručnjaka iznesena na seminaru i rezultate Studije o utjecaju projekta Družba Adria na okoliš razmotrit će mjerodavna ministarstva i donijeti konačne zaključke. U roku od dvije godine, među ostalim, i na osnovi tih zaključaka, bit će izrađen Pravilnik o upravljanju i nadzoru brodskog vodenog balasta, a do srpnja ove godine planira se izrada smjernica za određivanje načina uzorkovanja vodenog balasta na brodovima.
Stručnjaci s Fridtjof Nansen Instituta danas su novinarima kazali da Norveška još nije uvela konkretan sustav nadzora balastnih voda, ali da se planira uvođenje mehaničkih pročišćivača na brodove. Balastnim vodama u norveško je more uneseno oko 45 novih vrsta, ali za sada bez većih posljedica jer je riječ o hladnom sjevernom europskom moru.
Jadran je toplo i plitko more, pa ga je potrebno kvalitetno zaštititi od mikrooganizama iz balastnih voda, bez obzira koja će od više predloženih trasa naftovoda za izvoz ruske nafte biti provedena, drže norveški znastvenici.
(Hina) xhšup yds