OPATIJA - Identifikacijom glavnih područja problema balastnih voda i davanjem preporuka u Opatiji će završiti dvodnevni seminar o dosadašnjim rezultatima projekta "Pitanja o brodskom vodenom balastu od interesa za Hrvatsku: mogućnost korištenja norveških iskustava i znanja". Taj bi projekt, koji radi institut Fridtjof Nansen iz Osla, trebao poslužiti hrvatskoj Vladi pri donošenju Pravilnika o upravljanju i nadzoru brodskog vodenog balasta. Po procjenama iznesenim na seminaru, u sjeverni Jadran, u hrvatskim, slovenskim i talijanskim lukama, na godinu se izljeva oko 6,5 milijuna tona balastnih voda. Tankeri koji prometuju sjevernim Jadranom u talijanske luke prevoze oko 82 posto od ukupne količine nafte koja se prevozi tim područjem. Oko 14 posto naftnog prometa na sjevernom Jadranu ostvaruje Hrvatska, a oko 3,5 posto Slovenija. Primjerice, u Omišalj uplovljava 66 brodova na godinu, a u tršćansku luku uplovljava oko 360 brodova godišnje. (hotel Ambasador, 9 sati).
ZAGREB - Predstavnici Međunarodnog sajma u Muenchenu i zagrebačke tvrtke Belimpex na konferenciji za novinare u Zagrebu predstavit će muenchenske sajmove u 2005 godini (hotel Palace, Strossmayerov trd 10 u 12 sati)
ZAGREB - U Hrvatskoj je trenutno, prema podacima Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, oko 22 tisuće korisnika širokopojasnog Interneta, dok ih je krajem 2003. bilo tek 4.400 korisnika. Širokopojasni pristup Internetu omogućava znatno brže korištenje Interneta i učitvanje Internet sadržaja, odnosno brzi prijenos podataka. Državni tajnik za e-Hrvatsku Miroslav Kovačić smatra da povećanje broja korisnika širokopojasnog pristupa Internetu mora biti prioritet i u sljedećem razdoblju. Podsjetio je da je T-Hrvatski telekom, na traženje Vlade, u svoj poslovni plan za 2005. uvrstio cilj postizanja 100 tisuća korisnika širokopojasnog pristupa Internetu. Dostizanjem ovoga broja, te sličnim trendom u iduće dvije do tri godine, Hrvatska bi se postupno približila pokazateljima Europske unije, gdje trenutno oko 12 posto korisnika sadržajima na Internetu pristupa putem širokopojasne mreže.
ZAGREB - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u prosincu prošle godine u odnosu na studeni smanjene za 0,7 posto, dok su tijekom cijele 2004. godine porasle za 3,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj razini, u prosincu 2004. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su bile veće za 4,8 posto. Prošlogodišnji rast proizvođačkih cijena u Hrvatskoj bio je znatno veći nego u godini prije. Tako su primjerice cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u 2003. u odnosu na 2002. zabilježile rast od 1,9 posto, dok su na kraju 2003. u odnosu na prosinac prethodne godine bile veće za 1 posto. Porastu cijena na godišnjoj razini u 2004. doprinjeli su proizvodnja naftnih derivata, čije su cijene u prosincu 2004. u odnosu na prosinac 2003. bile veće za 14,1 posto, proizvodnja metala sa rastom od 20,7 posto, proizvodnja duhanskih proizvoda za 27,5 posto, vađenje sirove nafte i zemnog plina 8 posto.
ZAGREB - U distributivnoj trgovini u Zagrebu je u trećem tromjesečju prošle godine ostvaren promet u iznosu većem od 27,98 milijardi kuna, dok je ukupni promet u zagrebačkoj distributnoj trgovini u prvih devet mjeseci 2004. godine iznosio više od 78,8 milijardi kuna, objavio je Odjel za statistiku Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša. Najveći dio prometa u distributivnoj trgovini u trećem tromjesečju prošle godine, odnosno gotovo 23 milijarde kuna, ostvareno je u trgovačkim djelatnostima, dok je promet u netrgovinskim djelatnostima iznosio 5,03 milijarde kuna. Prema podacima Odjela za statistiku Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, na kraju rujna prošle godine u distributivnoj trgovini u Zagrebu je bilo zaposleno 70.588 radnika, a tvrtke obuhvaćene ovim statističkim izvješćem imale su 7.236 prodavaonica, odnosno servisa.
Urednica: Davorka Stanešić
tel. 01/4808 680
fax 01/4808 821
e-mail: hina@hina.hr