U godišnjem izvješću Indeks ekonomske slobode za 2005. Zaklada Heritage i The Wall Street Journal su među 155 istraživanih zemalja Hrvatsku svrstali na 74. mjesto, na vrh skupine zemalja čije ekonomije označava kao "većinom neslobodne".
Izvješće zapaža da Hrvatska u ekonomskim slobodama bilježi stalni napredak od 1996. od kada se i razmatra u ovoj godišnjoj publikaciji.
Hrvatska je prema ocjenama Indeksa ove godine zabilježila bolji rezultat u fiskalnom opterećenju za 0,1 bod, u monetarnoj politici za jedan bod te ukupno za 0,11 bodova bolji rezultat nego prošle godine.
Hrvatska je dobila prosječnu ocjenu tri na ljestvici na kojoj se brojčano mjeri trgovinska politika, fiskalno opterećenje vlade, intervencije vlade, monetarna politika, strane investicije, bankarstvo i financije, plaće i cijene, vlasnička prava, regulacija i crno tržište.
Najbolju ocjenu, jedan, Hrvatska je dobila za monetarnu politiku, gdje izvješće zapaža nisku inflaciju, a najlošiju, četiri, za reguliranost zbog birokratske opterećenosti ekonomije, u vlasničkim pravima gdje se izdvaja opterećenost i neučinkovitost pravosuđa te za trgovinsku politiku u kojoj vidi carinske i druge prepreke.
Indeks ocjenjuje ekonomske slobode u pojedinim zemljama na ljestvici od jedan do pet gdje je najniža ocjena najbolja, a najviša najgora.
Najveće iznenađenje ovogodišnjeg izvješća je što su po prvi put u posljednjih jedanest godina Sjedinjene Države ispale s popisa 10 najslobodnijih gospodarstva svijeta. S prošlogodišnjeg osmog ove su godine Sjedinjene Države pale na 12 mjesto zato što nisu ništa činile da liberaliziraju ekonomiju pa su je prešle zemlje voljne da dalje otvore svoje gospodarstvo.
"SAD počiva na lovorikama dok inovativne zemlje diljem svijeta mijenjaju pristup i smanjuju prepreke", napisao je u uvodu jedan od urednika Indeksa Marc Miles.
Izvješće navodi kako zemlje s većim stupnjem ekonomskih sloboda uživaju i najveći stupanj životnog standarda.
Na prvom i drugom mjestu u svijetu kao najslobodnije ekonomije su Hong Kong i Singapur, a među prvih deset ušlo je čak šest europskih zemalja, Luksemburg na trećem, Estonija četvrtom, Irska petom, Velika Britanija sedmom, te Danska i Island na osmom mjestu.
Značajan napredak ostvarila je i Ukrajina koja je zauzela drugo mjesto po stupnju poboljšanja ekonomskih sloboda.
Novo izvješće utvrdilo je da sve više ljudi u svijetu uživa plodove ekonomske slobode. Tijekom posljednjih devet godina broj ljudi koji žive u zemljama koje Indeks klasificira kao "slobodne" povećao se za 32 posto, s 361 milijuna na 478 milijuna. Istodobno broj ljudi u "represivnim" gospodarstvima opao je za 38 posto, s 391 milijuna na 242 milijuna.
Od 155 analiziranih zemalja, 86 je postiglo bolji rezultat nego prošle godine, 12 je ostalo na istom dok je 57 zemalja pokvarilo rezultat. Ukupno je 17 zemalja svrstano među one koje imaju "slobodne" ekonomije, 56 kao "većinom slobodne", 70 kao "uglavnom neslobodne" i 12 kao "represivne".