Zakonom o porezu na dohodak neoporezivi se dio dohotka povećava za sto kuna - s 1.500 na 1.600 kuna, što znači da bi građanima trebalo ostati više novaca u džepu.
Više se neće oporezivati obiteljske mirovine koje ostvaruju članovi obitelji poginulih ili nestalih hrvatskih branitelja, te novčane nagrade za osvojenu olimpijske i medalje na svjetskim i europskim prvenstvima.
Porezne olakšice za, primjerice, zdravstvo, životno osiguranje, stambene kredite, kumulirat će se na ukupno 12 tisuća kuna godišnje.
Uvodi se kategorija drugog dohotka za oporezivanje sportaša, pjevača i umjetnika, kojima bi se priznao paušalni trošak od 30 posto, a za preostalih 70 posto dohotka plaćali bi 25 posto poreza.
Pred sam kraj godine izmjenjen je Pravilnik o porezu na dohodak, kojim je neoporezivi godišnji iznos prigodnih nagrada (božićnice, regresa i sl.) s dosadašnjih 1.600 kuna povećan je na 2.000 kuna. Time je poslodavcima omogućeno da radnicima podijele nagrade u ukupnom godišnjem iznosu do 2.000 kuna bez plaćanja poreza na taj iznos.
Zakonom o porezu na dobit među ostalim se ukida jednokratni otpis imovine, a stopa poreza ostaje 20 posto. Porezni obveznik postaje i poduzetnik fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od dva milijuna kuna, ili ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak veći od 400 tisuća kuna ili ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2 milijuna kuna ili ako u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.
Brzo procesuiranje prekršajnih i kaznenih prijava, suzbijanje zapošljavanja na crno i veće ovlasti inspektora, stalna elektronička razmjena podataka, osnaženje režima prisilne naplate uz povećanje broja poreznih inspektora, neke su od mjera iz Vladinog programa mjera za suzbijanje sive ekonomije. Siva ekonomija u Hrvatskoj zapošljava oko sto tisuća osoba, a država zbog toga, po procjenama, godišnje gubi od oko sedam milijardi kuna.
Radi učinkovitog ubiranja posebnih poreza, kao što su oni na alkohol, pivo, kavu duhanske proizvode, naftne derivate, predviđa se osnivanje posebne službe, dok se kod velikih poreznih obveznika predlaže utvrđivanje porezne osnovice putem indirektnih metoda i to onda kada prijavljeni porez nije razmjeran stečenoj imovini i izdacima poreznog obveznika. Novina je oporezivanje paušalnog dohotka po krevetu u turizmu.
Velike ovlasti trebale bi biti dane i inspektorima rada koji će, po programu usvojenih mjera, biti ovlašteni zatvoriti tvrtke i do 60 dana, zateknu li u njima radnike na crno.
Ponovo se osniva i financijska policija, (ukinuta 2001.) s osnovnom zadaćom jačanja financijske discipline proračunskih korisnika, i sprječavanja izbjegavanja plaćanja proračunskih prihoda. Predviđa se zapošljavanje 260 službenika i namještenika za čiji rad će tijekom 2005. biti potrebno izdvojiti 38 milijuna kuna. Vlada očekuje da će financijska policija smanjiti poreznu utaju i to posebno u području posebnih poreza.